Žene poznate po dugovečnosti. Najstarija medju njima je umrla 1943. godine u 138. godini život

KNJIGA O ZNAMENITIM KOLAŠINKAMA

IZVOR; http://www.vijesti.me/vijesti/zene-po-kojima-bratstva-ime-nose-812715

2.1.2015 15:30

Žene po kojima bratstva ime nose

Valja napomenuti da je 45 Kolašinke koji su rodonačelnice. To su žene po kojima su nastala poznata prezimena

Žene po kojima bratstva ime nose Dobrovoljno društvo žensko u Kolašinu snimljeno 30-ih godina prošlog vijeka

Preko četiri godine napornog terenskog i arhivskog rada bilo je potrebno mladom publicisti Predragu T. Šćepanoviću da skupi građu za knjigu u kojoj će biti biografije 1111 znamenitih  žena iz kolašinskog kraja.

Knjigom će biti obuhvaćen period od osam vjekova, a žene koje će biti spomenute u tom djelu zaslužile su mjesto svojim neobičnim životima, obrazovanjem, titulama, hrabrošću ili su bile svojevrsni primjeri „čojstva i junaštva“.

„Mnoge je rada bilo potrebno, ali isplatilo se i vrijedjelo je.  Žene u ovom kraju su obilježavale čitave vjekove, po njima su bivala čuvena  bratstva, u narodnom sjećanju žive vjekovima. Bilo je neophodno sve to skupiti na jedno mjesto i pokazati važnost i veličinu njihovih  djela – kaže Šćepanović.

Pored Kolašinki  koje su imala važne društvene pozicije, u Šćepanovićevoj knjizi biće mjesta i za one žene, koje su medicinski fenomeni, kao i one koje su obavljale „muške“ poslove ili se bavile neobičnim hobijima.   O svojim sugrađankama kroz vjekove, autor je pisao s istom strašću, bilo da su one bile doktorke nauka ili vrsne guslarke.

„Kriterijum mi je bio da su se na neki način izdvojile poslom, hobijem, načinom života, a da je to bilo časno i korisno ili neobično za širu zajednicu. Na primjer, u knjizi će biti biografije tri odive Dulovića iz Gornje Morače. To su tri rođene sestre, koje su živjele preko 100 godina svaka. Jedna od njih Jelica je umrla u 126. godini, druga se zvala Đurđa i  živjela 124, a treća Ružica 103 godine. Živjele su krajem XIX i u XX vijeku. Ipak najdugovječnija Kolašinka ikad bila je  Vidosava Kujović iz Mioske. Umrla je 1943. godine u 138.  godini života.  Jedna odiva Grebovića, kod manastira Dobrilovine, koji je tada pripadao kolašinskom srezu,  koja je udata u Bijelom Polju, porodila se u 64 godini života. To je medicinski fenomen. I njena biografija će biti u knjizi”, objašnjava autor.

Posebno mjesto pripašće i Ikoniji Mijatović. Ona je prva žena vozač i prva vlasnica automobila. Njen rođeni brat je Gavro Nikolić i bio je prvi Kolašinca koji je položio vozački ispit. Ikonija je, kao  i još nekoliko njenih savremenica poznata po aktivnom dobrotvornom radu.

„Zanimljivo je, kao demanti, onima koji negativno govore o polažaju žena u prošlosti Crne Gore, napomenuti da je  45 Kolašinki koje su rodonačelnice. To su žene po kojima su nastala prezimena.  Tri rođene sestre od Šukovića iz Mioske bile su rodonačelnice Dožića, Albijanića i Kovijanića Tu privilegiju u „muškom“ društvu nije bilo lako zaslužiti. Oko 159 naziva većih i manjih mjesta  na području kolašinske opštine dobili su  nazive po nekoj ženi (Šajkin lug, Dukin ključ…). Duka i  još nekoliko njenih savremenica s početka prošlog vijeka ili žena koje su živjele ranije bile su poznate i uvažene guslarke – tvrdi  Šćepanović, autor knjige „Znamenite Kolašinke“.

Milica Milošević na Dišanovom grobu Milica Milošević na Dišanovom grobu

Na desetine žena između dva rate bile su uključene u Dobrovoljno žensko društvo. Članice te organizacije bile su inicijatori mnogih humanitarnih akcija.

„Vodile su brigu o sirmašnim kolašinskim porodicama tog vremene. Organizovale su i brojne akcije u kojima je bio prikupljan novac za pomoć najugroženijima. Sve ugledne žene tog doba svojim radom pomagale su rad Dobrovoljnog ženskog društva. Njihove aktivnosti mogle bi i sada biti uzor sugrađnakama”, kaže Šćepanović,

Milica najbolja tužbalica, naricala na grobu dadaiste Marsela Dišana

Uz Kolašinke koje su ostale upamćene po mudrim riječima, anegdotama, smislu za humor, Šćepanović je istražio i zapisao i biografije najpoznatijih tužbalica. Posebno mjesto pripalo je narikači Milica Milošević.

Za nju je šira javnost čula  prije tri godine, kada je umjetnik Vladimir Nikolić pozvao da nariče na grobu  umjetnika i dadaiste Marsela Dišana, na godišnjicu njegove smrti u Ruanu.

„U knjizi  pominjem preko 500 žena koje nijesu imale visoko obrazovanje. Poznate prosvjetne radnice  koje  pamte generacije Kolašinaca – Milka Hadžić i Anka Ivezić … Iako bez fakultetskih diploma, obje su dobitnice nagrade „Oktoih“. Istu nagradu dobila je i naša sugrađanka Katarina Živković“.

Pamti se žena, ne ideologija

Šćepanovićeva knjiga sadržaće podatke i oko 500 njegovih savremenica i sugrađanki, koje su postigle značajne rezulate u različitim oblastima života. Neke od njih su priznati stručnjaci u evropskim metropolama, a neke i dio zakonodavne i izvršne vlasti u loklnoj i izvršnoj vlasti.

„Trudio sam se nepristrasno i ne vodeći računa o ideološkim i politčkim odrednicama izdvojim žene koje su u svom vremenu zaslužile poštovanje,a među pripadnicama kasnijih generacija sjećanje. Nadam se da će to biti zanimljivo štivo za mnoge i svojevrstan istorisjki dokument i najiskrenije priznanje Kolašinkama, koje su do sada bile možda i nepravedno zapostavljen“.kaže on .

Ocijeni:

1 2 3 4 5

5 (17 glasova)

Advertisements

Kommentar verfassen

Trage deine Daten unten ein oder klicke ein Icon um dich einzuloggen:

WordPress.com-Logo

Du kommentierst mit Deinem WordPress.com-Konto. Abmelden / Ändern )

Twitter-Bild

Du kommentierst mit Deinem Twitter-Konto. Abmelden / Ändern )

Facebook-Foto

Du kommentierst mit Deinem Facebook-Konto. Abmelden / Ändern )

Google+ Foto

Du kommentierst mit Deinem Google+-Konto. Abmelden / Ändern )

Verbinde mit %s

%d Bloggern gefällt das: