http://058.ba/2014/03/rusija-ce-ucestvovati-u-osnivanju-sveslovenskog-univerziteta-u-andricgradu/
Izvor: 058.ba
Filed under: AKTUELNO, Literatura, Privreda, Srpske Novine, Srpstvo, Vesti | Leave a comment »
http://058.ba/2014/03/rusija-ce-ucestvovati-u-osnivanju-sveslovenskog-univerziteta-u-andricgradu/
Izvor: 058.ba
Filed under: AKTUELNO, Literatura, Privreda, Srpske Novine, Srpstvo, Vesti | Leave a comment »
Koprivi se poklonite, kantarion čuva živce, bijeli luk štiti krvne sudove, neven jači od helicobakterije
Objavljeno 15.03.2014
Autor: Aura Izvor: Aura
Za ovu biljku stručnjaci kažu da je pravo blago, i da kada je vidite „treba da joj se poklonite“. Pored njenih brojnih primjena, prije svega kod anemije, malo se zna da ona mnogo pomaže kod alergija, alergijskih kijavica i ekcema. Oko 50 grama čaja od koprive treba kuhati 15 minuta u litri vode i ostaviti da odstoji jedan sat. U toku dana trebalo bi umjesto vode popiti dvije čaše ili, ukoliko imate ekcem, umivati se čajem od koprive jer je to vrlo efikasna terapija.
Kantarion
Kantarion je druga vrlo značajna biljka – najjači antidepresiv, veoma važan za nervni sistem. Primjenjuje se kod blagih i umjerenih depresija. U poređenju sa antidepresivima kantarion je jednako efikasan, a pokazuje i manje neželjenih djejstava. Koristi se i kod strahova, poremećaja raspoloženja u menopauzi, opsesivno-kompulsivnog poremećaja i sezonskih depresija. Kantarion ne smije da se pije uz lijekove.
Bijeli luk
Viševjekovno narodno iskustvo i naučna istraživanja podudaraju se u tvrdnjama da bijeli luk smanjuje masti u krvi, sprječava suženja krvnih sudova (aterosklerozu), snižava krvni pritisak. Upotreba bijelog luka smanjuje razvoj kardiovaskularnih oboljenja, tako što smanjuje povišen holesterol, smanjuje povećan LDL – „loš“ holesterol, smanjuje sljepljivanje krvnih ćelija i sprječava nastanak tromba, smanjuje povećan krvni pritisak. On utiče i na smanjenje dva druga markera kardiovaskularnih oboljenja – homocisteina i C-reaktivnog proteina. Nezamjenljiv je, prije svih, za hipertoničare i dijabetičare jer njima prvo stradaju krvni sudovi. Blagotvoran je za crijeva i na žlijezde sa unutrašnjim lučenjem, uključujući i štitnu žlijezdu.
Neven
Neven je nezamjeniv u iskorjenjivanju Helicobakter pylori-a, koja je izazivač gastritisa, čira na želucu i dvanaestopalačnom crijevu i još mnogo tegoba. Ako uz zvaničnu terapiju pijete čaj od nevena samo dva mjeseca 100 odsto, kažu stručnjaci, ova bakterija će biti uništena.
Filed under: AKTUELNO, MEDICINA, Srpske Novine, Srpstvo, Vesti | Leave a comment »
Odlučni Građani Krima ne mogu da dočekaju da danas izađu na birališta i glasaju za pripajanje matici, kako nazivaju Rusiju, pa zbog toga šetaju noseći ruske zastave i pevaju samo ruske pesme
SIMFEROPOLJ – Bez neizvesnosti.
Na Krimu je sve spremno za današnji referendum o pripajanju ove autonomne republike Ruskoj Federaciji. A već posle prvog pogleda na ulice Simferopolja i Sevastopolja jasno je da, što se rezultata glasanja tiče, nema nikakve neizvesnosti. Na svakom uglu mogu se videti ruske i krimske trobojke, a većina mladića i devojaka ulicama šeta ogrnuta tim zastavama.
– Svi smo za Rusiju – viče Viktor Presman, koji gradom šeta ogrnut ruskom zastavom.
On je, dodaje, jedan od onih koji se ne plaši rata.
Narodne pesme
– Ko sme da nas napadne? Ukrajinci? Pa ruske trupe su već ovde. S tim samo treba da se pomire. Ništa protiv njih ne mogu da urade. Za Krim ih je 20 godina bolelo uvo, što bi se sad brinuli za nas – kaže Viktor.
Na centralnom trgu u Simferopolju, kraj Lenjinove statue, juče je organizovan i koncert, na kojem su pevane isključivo ruske pesme. Naravno, taktovi „Kaljinke“ izazvali su najveće oduševljenje među dve-tri hiljade prisutnih.
– Svi Krimljani čekaju ovaj dan. Ovaj referendum. I sad ćemo živeti zajedno. U matici – priča Svetlana Nečitaljuk.
Ona se, dodaje, ne plaši rata jer je jasno za koga je Krim.
– Niko ne želi rat. Ali, ako sukob počne, ostaćemo ovde do kraja. Niko neće moći da nas otera – priča ona.
Na trg je stigao i bračni par Pješčenko. Njih dvoje, Viktorija i Igor, zajedno drže jednu rusku zastavu i oboje su presrećni.
– Jedva čekam referendum. Jedva čekam dan povratka Krima u sastav Rusije. To smo tražili godinama. Hvala parlamentu što nas je poslušao – priča Viktorija.
Loši heroji
Ona dodaje da je danas teško biti Rus u Ukrajini.
– Ugrožavaju nas radikalne grupe. Prete nam. Život nam je u opasnosti. Ljudi kojima je Bandera heroj sada vode državu, a moj deda se borio protiv njega i nemačkih nacista – jasna je ona.
Zato, dodaje, ni ukrajinska vlast nije legitimna.
– Ovde mi živimo, niko nas nije okupirao, kako zapad priča. Niti ćemo dozvoliti da nas iko okupira. Nećemo dozvoliti da NATO dođe – tvrdi Igor.
Ukratko
STIGLA SRPSKA DELEGACIJA
– Na poziv vlasti Krima i Rusije u Simferopolj su stigli i strani posmatrači iz više zemalja. Među njima su i predstavnici delegacije Narodne skupštine Republike Srbije.
BEZ GRBA UKRAJINE
– Na zgradi Vrhovne skupštine Autonomne Pokrajine Krim do pre dva dana nalazio se veliki grb Ukrajine, ali je taj grb sada sklonjen, a umesto njega vijori se zastava Rusije.
UKRAJINA MORA DA NAPADNE
– Ukrajinska vojska mora da napadne Krim nakon proglašenja rezultata referenduma – tvrdi Aleksej, Moskovljanin, koji je u Simferopolj stigao sa ruskim posmatračima izbora.
– Ukrajinci su sve dobili na poklon. Nešto od Lenjina, nešto od Staljina, a Krim od Hruščova. Oni sada moraju da dokažu da mogu da se odbrane i očuvaju teritoriju kada već nisu mogli da je osvajaju – tvrdi Aleksej.
Naravno, dodaje, teško da u tom napadu mogu bilo šta da urade.
RUSIJA ULOŽILA VETO U UN
– Rusija je juče u Savetu bezbednosti UN uložila veto na nacrt rezolucije kojim je današnji referendum o statusu Krima proglašen nevažećim, a države i međunarodne organizacije pozivaju da ne priznaju njegove rezultate. Kina je u glasanju bila uzdržana.
RUSI U MOSKVI: KRIM DA BUDE NAŠ!
U ruskoj prestonici Moskvi juče je održan masovni miting radi podrške Krimu, gde se danas održava referendum o otcepljenju od Ukrajine i pripajanju Rusiji. Prema informacijama koje je dala moskovska policija, na skupu je bilo približno 15.000 ljudi koji su skandirajući, osim podrške krimskom poluostrvu, izražavali i svoje protivljenje i prezir prema fašizmu, za koji tvrde da dobija na snazi u Ukrajini.
Okupljanje u Moskvi nazvano je marš bratstva i građanskog otpora, a učesnici su nosili crvene zastave s grbom nekadašnjeg SSSR, simbole vladajuće partije Jedinstvene Rusije i nekih društvenih organizacija. Istog dana održan je i znatno manji miting od 3.000 ljudi koji su protestovali protiv ujedinjenja Krima i Rusije i koji su skandirali „Ne ratu!“, a nekoliko učesnika tog okupljanja uhapšeno je jer su nosili zastavu s nacističkim simbolima Trećeg rajha.
Kritike iz Tirane
ALBANCI: KRIM I KOSOVO NISU ISTO
Ministarstvo spoljnih poslova Albanije saopštilo je juče da je referendum za pripajanje Krima Rusiji nelegalan i opasan i oštro osudilo tvrdnje da deklaraciju o nezavisnosti Krima treba tretirati na isti način kao i proglašenje nezavisnosti Kosova.
U Tirani procenjuju da je krimski referendum nelegalan i da otvoreno krši ukrajinski ustav i međunarodno pravo, a ne služi kao osnova za bilo kakve promene.
Albansko ministarstvo pozvalo je Rusiju da zaustavi akciju u prilog ovoj destabilizujućoj inicijativi, koja narušava suverenitet i teritorijalni integritet Ukrajine.
Činjenice
Dva pitanja na referendumu
Građani Krima odgovaraće na pitanja:
1 Da li ste za to da se Krim pridruži Ruskoj Federaciji kao subjekat Ruske Federacije?
2 Da li ste za to da se na snagu vrati Ustav Krima iz 1992. godine?
16.03.2014. u 12:13
Ne znam šta je ovde naš interes,i mislim da mi u ovom slučaju treba da ostanemo neutralni.
Malo me nerviraju ljudi koji gledaju u Rusiju kao u Boga.
Ja tako gledam u Srbiju,a od Rusije Srbija nije imala nikad neke preterane vajde,čak šta više,isti gospodin je koji sedi u zgradi UN,je glasao da nam se uvedu sankcije 1992.godine.
Neka se on … više
Filed under: AKTUELNO, Srpske Novine, Srpstvo, Vesti | 1 Comment »
Najmanje dve osobe poginule u sukobima u Harkovu, uhapšeno 30 ekstremista. Iznad Krima Rusi oborili bespilotnu letelicu vojske SAD. Sajber napadi na Rusiju iz zapadne Ukrajine
Pripreme za održavanje referenduma na Krimu. Pokušaji elektronskog ometanja ruskih satelitskih kanala iz Ukrajine. Američka bespilotna letelica oborena iznad Kirma. Više od polovine Tatara spremno da podrži referendum na Krimu. Ukrajina hoće da izađe iz ZND. Bez rezultata nove runde razgovora Lavrova i Kerija. Rusija najavila veto na rezoluciju SAD kojom bi referendum o nezavisnosti Krima bio proglašen nelegalnim.
Situaciju u Ukrajini pratite sa nama iz časa u čas
Pročitajte i:
Kako će ishod krize u Ukrajini uticati na Srbiju
U Harkovu je uhapšeno oko 30 ekstremista zbog noćašnjih sukoba u kojima su dve osobe poginule a najmanje dve povređene. Operacija hapšenja ekstremista iz radikalne organizcaije Desni sektor, koji su se sukobili sa lokalnim aktivistima u Hakrovu je završena, izjavio je danas šef policije za region Harkova Anatolij Dmitrijev.
Oko 30 ekstremista je uhapšeno i policija sada pokušava da utvrdi njihov identitet jer sa sobom nisu imali pasoše, dodao je on, preneo je Itar Tass.
U sukobima lokalnih aktivista i ekstremista koji su došli iz zapadnog dela zemlje, dve osobe su poginule i najmanje dve su povređene, potvrdio je gradonačelnik Harkova.
Ruska agencija je navela da su ekstremisti pucali iz automatskih pušaka, sa prozora zgrade koja je sedište Desnog sektora, i da su se čule eksplozije šok bombi i molotovljevih koktela koji se bacani sa drugog sprata zgrade.
Jedan je rekao da očekuje medicinsku pošiljku, a drugi nije mogao da da objašnjenje.
Policija je, takođe, pronašla i pancire i štitove u pres centru u kancelarijama promajdanskih Internet novina.
Sikorski je, takođe, kritikovao bivšeg nemačkog kancelara Gerharda Šredera. Sramno je za jednog bivšeg nemačkog kancelara da bude zaposlen u Gaspromu.
Ruska vojska će u svoje redove primiti ukrajinske vojnike stacionirane na Krimu i u Sevastopolju u slučaju da ove teritorije odluče da se prisajedine Ruskoj Federaciji.
Na formalnom se Kosovo i Krim mogu uporediti, jer je u oba slučaja postojala težnja ka otcepljenju. Na Kosovu je Oslobodilačka vojska Kosova (OVK) pokušala da nasilno izdejstvuje odvajanje, ukazao je Lajdenmiler u izjavi bečkom dnevniku Standard. On je dodao da na materijalnom nivou postoji jedna „odlučujuća razlika“, a to je da na Krimu nema tlačenja ruskog stanovništva.
U slučaju Kosova su delovi međunarodne zajednice i NATO argumentovali da se mora sprečiti genocid nad Albancima. NATO je znao da je nelegalno, ali je svoju intervenciju okarakterisao kao humanitarnu, i ona je na kraju vodila ka otcepljenju Kosova, i to je odlučujuća razlika, objasnio je austrijski ekspert.
„Upravo sam razgovarao sa predsednikom Saveta EU Hermanom Van Rompejom. On je rekao da su zemlje-članice EU spremne da održe 21. marta samit o potpisivanju političkog dela Sporazuma o asocijaciji“, rekao je Jacenjuk, a preneo je Bi-Bi-Si (BBC).
Savet bezbednosti UN održaće danas vanrednu sednicu na kojoj će glasati o rezoluciji, koju su podržale zapadne zemlje, i u kojoj seosuđuje predstojeći referendum na Krimu, saopštile su diplomate. Sednica će početi u 11 sati po lokalnom vremenu, a sazvana je na zahtev SAD.
Neimenovane diplomate su rekle da će Rusija uložiti veto.
Pozivajući se na neimenovanog zapadnog diplomatu, agencija AFP je prenela da zasad nije jasno kako će Kina glasati. Drugi diplomata je istakao da je „cilj rezolucije da se postigne da Kina bude uzdržana i da bi se Rusija još više izolovala“.
Na Krimu je počela s radom misija međunarodnih posmatrača, izjavio je koordinator misije, direktor Evropskog centra za geopolitičku analizu Mateuš Piskorski.
Trideset posmatrača su iz Evropskog instituta za praćenje demokratije i izbora, čije je sedište u Briselu – tu su predstavnici Poljske, Austrije, Francuske, Nemačke, Belgije, Bugarske, Mađarske, Grčke, Italije i Letonije, uključujući poslanike Evropskog parlamenta, članove nacionalnih parlamenata evropskih zemalja, vodeće evropske stručnjake za međunarodno pravo i poznate aktiviste za ljudska prava.
Pročitajte i:
Nenad Popović, potpredsednik Skupštine Srbije kao posmatrač na Krimu
Ispred policijske stanice nalazi se grupa građana Harkova koji će pokušati da spreče da ekstremisti budu pušteni.
„Takve „kazne“ bi bile potpuno neprilagođeni element u spoljnoj politici“, rekao je danas predsedavajući Odbora za privredu nemačkog Bundestaga Peter Ramzauer iz bavarske Hrišćansko-socijalne unije magazinu Fokus, ocenivši da bi sankcije zapada i protivmere Moskve pogodile obe strane.
On je istakao da bi zato, što Kina neće učestvovati u tome, Rusiji ostati otvoreni putevi svetske trgovine. Skeptiično na sankcije prema Rusiji gledaju i u poslaničkom klubu demohrišćana u odboru za mala i srednja preduzeć koja zapravo angažuju 70 odsto zaposlenih u Nemačkoj.
„Oni koji bi mogli biti „nasamerani“, bili bi opet mi, Nemci“`, rekao je predsedavajući kluba Karsten Lineman i upozorio da je samo u Nemačkoj više od 200 000 radnih mesta povezano i u zavisnosti od poslovanja sa Rusijom.
U tom duhu, Nemačka je juče poručila da rezultati referenduma o otcepljenju Krima i njegovom pripajanju Rusiji neće biti „relevantni“.
Premijer Krima Sergej Aksjonov pozvao je danas stanovništvo te autonomne republike da izađe sutra na referendum o statusu, slobodno bira „nezavisno od nacionalnosti i veroispovesti“ i napravi izbor „kojim će se potomci ponositi“.
„Ničeg se ne bojte. Vlada će učiniti sve da glasanje prođe spokojno, mirno i demokratski“, rekao je on u televizijskom obraćanju, preneo je Itar-Tass. Ta ruska agencija prenela je i izjave posmatrača koji su stigli uoči referenduma da je situacija mirna.
Koordinator misije međunarodnih posmatrača i direktor Evropskog centra za geopolitičke analize Mateuš Piskorski rekao je da je „stanje veoma mirno i nema nikakve napetosti“.
Sudbina Tatara u Ukrajini već je dugo neizvesna. Staljin je 1944. godine, uz optužbe da sarađuju s nacistima, naredio njihovu masovnu deportaciju. Vratili su se nakon pada gvozdene zavese, ali u njihovim domovima na Krimu živele su ruske porodice. Više o tome pročitajte OVDE.
Neto gubitak preduzeća Naftogas Ukrajine porastao je prošle godine 14,2 odsto u odnosu na 2012. i dostigao je 12,52 milijarde grivni (1,25 milijardi dolara).
Prema saopštenju kompanije, koje prenosi Itar tas, neto prihod Naftogasa za prethodnu godinu smanjen je 23,4 odsto, na 74,6 milijardi grivni.
Kompanija Naftogas Ukrajine objedinjuje najveća ukrajinska preduzeća u oblasti dobijanja nafte i gasa. Ima monopol u tranzitu i čuvanju prirodnog gasa u podzemnih skladištima, kao i u trasportu na teritoriji Ukrajine.
Oko 5.000 „kalašnjikova“, 2.700 pištolja, 120 puškomitraljeza i 12 ručnih bacača ukradeno iz arsenala u Lavovu tokom februara, javlja ukrajinski Interfaks, pozivajući se na izvore u policiji.
Vrhovna rada Ukrajine (skupština) raspustila je u subotu Vrhovni sovjet (skupštinu) Autonomne Republike Krim, javile su ukrajinske agencije. Prema agenciji Ukrinform za to je glasalo 278 poslanika, a vršilac dužnosti šefa države i predsednik Rade Aleksandar Turčinov izjavio je da odluka stupa na snagu odmah.
Itar-Tass navodi da su poslanici, istovremeno, podržali nalog skupštinskim odborima da prirpeme odluku o raspisivanju prevremenih izbora na Krimu.
Ukrajinska agencija UNIAN javila je da je inicijator raspuštanja bio Turčinov.
Agencije su prenele izjavu poslanice Partije regiona svrgnutog ukrajinskog predsednika Viktora Janukoviča, Ane German, da se ta poslanička grupa protivi raspuštanju krimskog parlamenta.
Američki Stejt department potvrdio je da je ukrajinski tajkun Dmitrij Firtaš uhapšen u Beču prošle nedelje po poternici SAD zbog optužbi za primanje mita i drugih krivičnih dela u državi Ilinojs.
Firtaš je veoma važna figura u prodaji milijardi vrednog ruskog gasa Ukrajini, a poznat je i kao pristalica svrgnutog ukrajinskog predsednika Viktora Janukoviča, prenela je agencija AP.
Kancelarija američkog tužilaštva saopštila je da “hapšenje Firtaša nije u vezi sa nedavnim događajima u Ukrajini” i da je on uhapšen u akciji protiv “međunarodne korupcije”.
Politička nestabilnost i prisustvo ruske vojske na Krimu neće dozvoliti Ukrajini da počne proizvodnju gasa iz škriljaca 2017.godine i tako se oslobodi zavisnosti od ruskog gasa u skorije vreme, objavio je Rojters.
Početak proizvodnje gasa iz škriljaca u Ukrajini, koji su optimisti planirali za 2017. godinu, najverovatnije će biti odložen za razumniji rok, oko 2020. godine.
Sada je sve zaustavljeno, bar do rešavanja situacije na Krimu i održavanja novih predsedničkih izbora, citira Rojters analitičara agencije IHS global insajt, Endrjua Nefa.
Aktuelni ministar spoljnih poslova Ukrajine Andrej Dešica namerava da razgovara o svim formatima saradnje na sastanku sa generalnim sekretarom NATO Anders Fog Rasmusenom, uključujući mogućnost vojno tehničke saradnje.
Dešica bi trebalo u ponedeljak da se sastane sa Rasmusenom u okviru razgovora o očuvanju teritorijalnog integriteta Ukrajine, saopšteno je danas u Kijevu, prenela je agencija Ukrinform.
“Sastanak sa generalnim sekretarom zakazan je za ponedeljak. Razgovaraćemo o svim aspektima bilateralne saradnje i mogućnostima za vojno tehničku saradnju”, rekao je vršilac dužnosti šefa diplomatije Dešica.
On je naveo da će sa Rasmusenom razgovarati o inicijativi aktuelnog premijera Arsenija Jacenjuka, koji je generalnog sekretara NATO pozvao da poseti Kijev.
U Moskvi se održavaju dva mitinga – jedan za podršku Krimu i protiv fašizma i drugi, manje masovan, protiv ujedinjenja Krima i Rusije. Prema podacima moskovske policije, približno 18.000 ljudi okupilo se na mitinzima posvećenim događajima u Ukrajini, javile su ruske agencije.
Krimski premijer Sergej Aksenov izjavio je da „Desni sektor“ priprema provokacije na Krimu pod maskom ruskih trupa.
Rusija je u subotu u Savetu bezbednosti UN uložila veto na nacrt rezolucije kojim je sutrašnji referendum o statusu Krima proglašen nevažećim, a države i međunarodne organizacije pozivaju da ne priznaju njegove rezultate, javile su agencije.Itar-Tass navodi da je Kina pri glasanju bila uzdržana.
Nacrt rezolucije podnele su SAD ranije ove sedmice.
Stalni predstavnik Rusije pri UN Vitalij Čurkin rekao je pre sednice da „neće biti iznenađenja“.
Albansko Ministarstvo pozvalo je Rusiju da zaustavi akciju u prilog ove „destabilizirajuće inicijative“ koja narušava suverenitet i teritorijalni integritet Ukrajine. Tirana oštro osuđuje tvrdnje da deklaraciju o nezavisnosti Krima treba tretirati na isti način kao i proglašenje nezavisnosti Kosova, navodeći da najavljeni referendum na Krimu nema pravnu osnovu, navedeno je u saopštenju.
Francuski predsednik Fransoa Oland je saopštio danas da će Pariz u okviru trećeg nivoa sankcija razmatrati i vojnu saradnju sa Rusijom ukoliko Moskva „ne umanji intenzitet krize u Ukrajini“.
Rusko Ministarstvo inostranih poslova saopštilo je danas da Rusija dobija mnoštvo obraćanja sa molbom da se zaštite mirni građani u Ukrajini, kao i da će ta obraćanja biti razmotrena.
„U Ukrajini ekstremisti nastavljaju sa ekscesima, uključujući one iz Desnog sektora“, navodi ruski MIP a prenosi Itar-Tass.
Ministarstvo upozorava da „pristižu zabrinjavajuće informacije o tome da se iz Harkova u Donjeck i Lugansk uputila kolona sa naoružanim najamnicima Desnog sektora, čiji su lideri proglasili otvaranje ‚Istočnog fronta‘ i u jednoj od fabrika ubrzano šiju ruske vojne uniforme“.
Ranije tokom nedelje u Belorusiju je doletelo šest SU-27 višenamenskih lovaca i tri transportna aviona, a predsednik Lukašenko je ponudio da belorusija primi jo 15 dodatnih, pored eskadrile koja je već tamo, ruskih vojnih aviona.
„Ruski vojnici vratili su se na prethodnu lokaciju“, navelo je to ministarstvo u saopštenju koje prenosi ukrajinska državna agencija Ukrinform, u tekstu pod naslovom „Ukrajinska vojna avijacija i komandosi obnovili status kvo na Arabatskoj kosi“.
Desan je navodno izvršilo 120 vojnika u uniformama bez oznaka.
Bajen je informisao novinare u Bugarskoj da njegovu posadu čini 300 ljudi i da je brod usidren u bugarskim vodama, kao i da će dodatne zajedničke vežbe biti izvedene kao međunarodni odgovor na rusku akciju u Ukrajini.
Brod američke ratne mornarice učestvovao je prošle nedelje zajedno sa rumunskim i bugarskim brodovima u vežbama u Crnom moru, nekoliko stotina kilometara daleko od ruskih brodova.
„Broj je iznad 8.000. Uključujući (novu krimsku vojsku) – to je samoodbrana, ona se ozakonjava, dobija uniformu i oružje“, rekao je on a prenela je agencija Itar-Tas s.
„Iskreno se nadamo da ćemo mi i naši partneri imati dovoljno političke mudrosti i realnosti da ne dođe do dublje konfrontacije zbog Ukrajine“, rekao je Peskov.
Hiljde ljudi u Donjecku blokiralo je zgradu Veća bezbednosti i traži puštanje 70 uhapšenih pro ruskih demonstranata i guvernera pavela Gubareva. Oni prete da će silom ući u zgradu. Nose ruske zastave, sa zgrade su skinuli ukrajinsku zastavu.
Vojnici Krima sprečili su osoblje ukrajinske granične službe i neidentifikovane osobe da oštete da oštete gasnu stanicu.
Premijer Republike Krim zatražio je od ruske Crnomorske flote da preuzme staranje nad gasnim postrojenjem koje se nalazi na jugu Arabatske prevlake kako bi obezbedili nesmetano funkcionisanje ove životno važne energetske infrastrukture.
Tu izjavu Lavrova objavilo je večeras ministarstvo spoljnih poslova Rusije na svom „Fejsbuku“, preciziravši da je Lavrov to rekao u telefonskom razgovoru s državnim sekretarom Sjedinjenih Američkih Država Džonom Kerijem.
Ukoliko stanovnici Krima na sutrašnjem referendumu odluče da se odcepe od Ukrajine i pripoje Rusiji, na toj teritoriji bi već od 18. ili 19. marta mogla da se uvede rublja, a u prelaznom periodu bi se koristila i ukrajinska grivna, izjavio je premijer Krima Sergej Aksionov.
On je ponovio da će svi građani Krima moći da zadrže ukrajinske pasoše i posle dobijanja ruskog državljanstva.
„Rusija ne zabranjuje dvojno državljanstvo“, rekao je Aksionov, prenosi Itar tass.
Birači na Krimu sutra će se izjasniti da li podržavaju odluku Vrhovnog saveta da se ta autonomna republika odcepi od Ukrajine i pripoji Rusiji.
Nekoliko internet sajtova NATO „preživelo“ je hakerske napade u subotu uveče. Napadi nisu izazvali oštećenja saopštio je NATO. Sajtovi su petrpeli DDoS napade i trenutno se radi na obnovi sajtova. Portparol NATO Oana Lungesku nije precizirala da li je bilo moguće utvrditi izvor sajber napada.
Hakeri su izveli napad tako što su preopteretili sistema velikim brojem upita koji se automatski šalju sa u isto vreme sa velikog broja računara.
Zauzimanje Strilkova, dan uoči referenduma na Krimu o prisjedinenju s Rusijom prva je operacija ruskih snaga u Ukrajini van Krima, koji kontrolišu još od prošlog meseca. U toj operaciji nisu ispaljeni meci niti je bilo povređenih, ali su tenzije, već ionako velike uoči sutrašnjeg referenduma, dodatno povećane.
Filed under: AKTUELNO, Privreda, Ruski, Srpske Novine, Srpstvo, Vesti | Leave a comment »
Трговац по укусу Москве
При помену Герхарда Шредера, немачки политичари и медији не пропуштају прилику да укажу на пословне везе бившег немачког канцелара с Москвом, не би ли умањили значај његових изјава о немачко-руским односима које нису по укусу Запада.
Критике на рачун Шредера оштрије су него икада пре јер је у јеку украјинске кризе упоредио сврставање Русије на страну кримских присталица отцепљења с подршком коју је Запад пружао Албанцима на Косову: „Ако кажемо да Москва не поштује међународно право, морамо се подсетити да смо ми (Запад) грубо кршили то исто међународно право, када смо послали авионе да бомбардују суверену СР Југославију 1999. године”, рекао је Шредер.
Као први међу западним политичарима, Шредер је јавно признао личну кривицу за бомбардовање наше земље и прекорачио црвену линију до које се толеришу иступи политичара на Западу.
У Европском парламенту гласало се уочи овог викенда – о резолуцији којом је Шредеру требало да буде забрањено да даје изјаве о кримској кризи. Резолуција коју су поднели Зелени, подржани од посланика Народњачке партије Европе, није прихваћена, с обзиром на то да је представљала покушај укидања слободе изражавања, једног од основних права ЕУ. Ипак, одлука је била „тешња” него што се очекивало. Од 375 присутних одборника, 167 европских парламентараца је гласало за резолуцију, а 208 је било против.
Неусвајање резолуције није спречило штампу, блиску конзервативним круговима, да „окити” Шредера описима попут „трговца по укусу Москве” и „економског вазала Владимира Путина”.
Добри односи Шредера и московских власти не могу се оспорити. Седмом немачком шефу владе од свршетка Другог светског рата пошло је за руком да у два мандата, од 1998. до 2005. године, унапреди билатералне односе с Русијом на највиши ниво од прокламације Бизмарковог рајха 1871. После пораза на изборима 2005. године и повлачења из активне политике, стао је на чело руско-немачког конзорцијума „Норд Стрим АГ” који управља гасоводом који обезбеђује трећину енергетских потреба Немачке.
Присећајући се његових потеза у духу макијавелијевског гесла да циљ оправдава средство, могло би се закључити да и назив трговца има своје оправдање. Шредер, генерација ратне 1944. године, изучио је занат трговца порцеланом, а шаљивџије кажу: „Када научиш да продајом једне чиније згрнеш капитал, сва су врата отворена”.
Амбициозни Шредер није се задовољио звањем калфе. У вечерњим школама је положио малу, па велику матуру, студирао је и дипломирао право.
Често је мењао мишљење и ставове. Као адвокат бранио је терористе фракције „Црвене армије”, а као политичар их је прогонио. Као премијер Доње Саксоније залагао се за права запослених, а као канцелар је озваничио ограничавање социјалне државе – модела легендарног канцелара Вилија Бранта. Шредер, ипак, до данас изражава поштовање према Брантовом лику и делу…
Милош Казимировић
Filed under: AKTUELNO, Srpske Novine, Srpstvo, Vesti | Leave a comment »