POETSKI POZDRAV – Zbornik pjesama o Akademiku Buroviću –

POETSKI POZDRAV

Zbornik pjesama o Akademiku Buroviću

O akademiku, prof. dr Kaplanu Buroviću, svijetski poznat kao književnik, naučnik i publicista, preko svega i kao borac za slobodu i demokratiju, do danas je objavljeno preko 100 knjiga, od raznih autora i na raznim jezicima. Ovih dana izašla je iz štampe i knjiga POETSKI POZDRAV, gdje su sa stranica periodične štampe sakupljene neke pjesme srpskih, albanskih, turskih, vlaških i grčkih pjesnika, posvijećene životu i stvaranju Akademika Burovića. Konkretno, tu su zastupljeni svojim pjesmama Aleksa Burke, autor ovog zbornika, zatim Srpski vitez i književnik Ðuro Milekić, Slađana Vidić, Jevrem Hajduković, Almira Ðulamerović, Radovan Milić, Žuljiana Jorgandži, Ndue Siništaj, Jorgo Blaci, Žaneta Ogranaja,Nijazi Suljča, Bujar Kasa, Luan Isufi, Gani Skura, Lindita Musaku, Jamarber Marko, Kadri Osmani, Redžep Bunjaku, Besnike Taka, Brari, Kamber Tači, Avni Jakupi, Dževahir Skura, Vanđuš Simaku, Blerina Cene i Kristina Duka. Knjiga je objavljena na srpskom i albanskom jeziku od Izdavačke kuće Balkan. Predgovor joj je napisao Ilija Vučijaković, dok u APPENDIX-u imamo studiju Ivana Lovrenčića pod naslovom DOPRINOS AKADEMIKA BUROVIĆA i izjavu našeg Akademika ALBANSKI NAROD SE NIKADA NIJE SLOŽIO SA SVOJIM ŠOVINISTIMA.

Iz predgovora donosimo sljijedeće :

Akademik, prof. dr Kaplan Burović je poznat ne samo našoj javnosti, širom Srbije i njene dijaspore, već i svijetu. Ne samo narodima Balkana (neki od njih ga smatraju i svojim!), već i narodima Evrope (i tamo ima koji ga smatraju svojim!), pa i preko mora i okeana, u Americi i Australiji. Poznaju ga po njegovoj neustrašivoj, herojskoj borbi za slobodu i demokratiju, nedostižnoj do danas od nijednog drugog zvanično priznatog heroja. Poznaju ga i po njegovom stvaranju, koje prati u korak njegova herojstva i osvijetljava ih, pa i dopunjava ništa manjim značajem i herojstvom. Ili nije bilo herojstvo napisati i objaviti poemu BOJANA, kojom je pljunuo u lice Josipa Broza Tita, nezapamćenom kriminalcu, koji je od slobodoljubive Jugoslavije sa 1.500.000 palih boraca i žrtava u Drugom svijetskom ratu, koji je od te herojske Jugoslavije napravio Golgotu srama i poniženja, gdje ne samo njeni narodi, već i njeni slavom ovjenčani i svijetski poznati heroji stenju, režu, plaču i kukaju kao kukavice, na Golom Otoku1) i po kazamatima, koji su prekrili Jugoslaviju na sve strane?!

Godine 1952!

Još nedorastao, i sâm Kaplan Burović probao je na svojoj čapri život po tim kazamatima, prethodeći mnogima, ne samo svojim vrsnicima, već i samom Milovanu Ðilasu2).

I perom i zatvorom!

Poznato je da svim ljudima kova, samopregora i stvaralaštva Akademika Burovića, svim učesnicima u borbi za slobodu i demokratiju, pjevali su i pjevaju svugdje po svijetu ode i slavospjeve. Pa eto gdje pjevaju i Kaplanu!

Prirodna stvar?! Ne!

Dok se za sve druge pjeva jer su na listama vlasti da se o njima pjeva, Akademik Burović je na crnim listama vlasti da mu se ni ime ne došapne nikome. Bože sačuvaj da se o njemu i pjeva! Ne samo pjesma, već i samo spominjanje njegovog imena se smatralo (pa se i dan-danas smatra!) za zločim! Hapšeni su i osuđivani, proganjani su i proganjaju se dan-danas svi oni koji su se usudili da i spomenu pozitivno ime Akademika Burovića, kamoli i da mu pjevaju slavospjeve! Samo što su uhvaćeni gdje ilegalno čitaju njegova djela, njegove pjesme i romane, kažnjeni su u Jugoslavinji i van njenih granica, poglavito u Albaniji, hiljadama ljudi sa preko 1.000 godina zatvora, pa i premlaćeni, pendrecima i batinama! Primjer ovaj bez presedana i u istoriji čovječanstva.

Primjer bez presedanja je i pjevanje o njemu.

Jedan od najvećih makedonskih pjesnika, Venko Markovski, imitirajući svima poznatu poemu Kaplana Burovića BOJANA (na srpskom jeziku), širi ilegalno svoju poemu SUVREMENI PARADOKSI, isto tako napisanu na srpskom (a ne na makedonskom!) jeziku i potpisanu LEOPARDI, što na makedonski jezik znači KAPLAN !!! I baciše ga za to u zatvor, na stratištu zvano Goli Otok.

Poznati albanski pjesnik Gani Skura, čim je čuo da su Kaplana uhapsili, javno diže čašu piva u njegovo zdravlje, nosi mu u zatvor hranu i – hapsi se: 10 godina zatvora! Ovako se nisu ponašali ni Musolini niti Hitler sa onima koji su nosili hranu u zatvor Antoniju Gramši i Ðorđe Dimitrovu!

Desetina kosovskih studenata na Universitetu u Tirani, u znak protesta za hapšenje Akademika Burovića, napuštaju studije i traže da se vrate svojim kućama u Jugoslaviji: neki su od njih na licu mjesta uhapšeni!

Za nijednog političkog uhapšenika u Albaniji nije učinjen svijetski problem, sem za Akademika Burovića. Ni za eks-narodne heroje, ni za eks-članove Politbiroa CK Komunističke partije Albanije, ni za eks-ministre i ambasadore, generale i admirale, ni za presjednika vlade Mehmet Šehu, poslije Envera Hodže ličnost Br. 2 Albanije! U istoriji albanskih zatvora i socijal-fašističkog terora Envera Hodže svijetski problem je učinjen samo u vezi Akademika Burovića, o kome ne samo da piše štampa (pisali su i čitave knjige!), već se za njegovo oslobođenje demostrira po svijetu i pred albanskim ambasadama, pa su se sa peticijom za to obratili i Organizaciji Amnesty Internationale. Preko svega, iz inostranstva stiže u Tirani i specijalna delegacija akademika, koja od tadanjeg šefa partije i presjednika republike Ramiz Alija potraži oslobođenje Akademika Burovića, nudeći mu za to i nekoliko miliona dolara.

U vezi Akademika Burovića je održana i najmonstruoznija demostracija na svijetu, bez presedana, do tada nezapamćena i nepoznata u istoriji čovječanstva: albanski profesori i studenti na Universitetu u Prištini, instruirani od albanskih i jugoslovenskih vlasti, demostrirali su protiv puštanja Akademika Burovića iz zatvora!!!

Svugdje po svijetu su demostrirali za puštanje književnika, naučnika i društveno-političkih ličnosti iz zatvora, posebno kad se saznalo da su i nevino uhapšeni. U Prištini su demostrirali protiv puštanja Akademika Burovića iz zatvora! Nema grada na svijetu koji nosi veću crnu ljagu, pogotovo kad se zna da upravo za tu Prištinu, za te studente i te profesore Akademik Burović ima najveće zasluge, kao niko drugi do danas, ni prije niti poslije njega.

Kažu da više ne hapse one koji se pozitivno izražavaju za Akademika Burovića, ali je činjenica da ih otpuštaju sa posla (sred Tirane književnik Shpëtim Kelmendi!), da ih sataniziraju i preko medija i vrše nad njima i mobing, da ih primoraju da učine i samoubistvo (sred Tirane dr Ardian Kljosi!), ili – ako ne izvrše samoubistvo – onda im vlasti urede ubistvo, pa i atentatom (sred Tirane Milan Brajović!).

I pored ovih reprezalija, sred Tirane pjevaju o Kaplanu Buroviću! Pjevaju i sred Beograda, i sred Skoplja, i sred Podgorice! Pjevaju mu Srbo-Crnogorci i Makedonci, pjevaju mu Albanci, Turci, Vlasi, Grci. Pjevaju mu svi oni do kojih dospjeva glas istine o njemu.

A ovaj glas, i pored svih zabrana, prepreka i proganjanja, smjelo i bez obzira na te zabrane i prepreke, kao razvigor se probija i odjekuje ne samo u njegovom narodu, već i preko granica, preko mora i okeana, na sve četiri strane svijeta, gdje god ima ljudi od srca i uma, gdje god pravda i sloboda ima ideopoklonike i svoje vitezove.

Pjevaju mu pjesme i poeme. I priznaju pošteno da im je prethodio, da je bio predgovornik i burevjesnik, da su svi oni ćutali (od straha!) kad je on govorio i pjevao licen u lice sa svojim dželatima. Neki su predvideli i ovo: da će On svoje sviralo zadenuti o pojas kad oni budu uzeli smjelost da zapjevaju.

Ovim pjesmama ne treba da gledamo umjetničku stranu. One su značajne pre i iznad svega po onome što se tamo kaže, ma da su neke od njih i umjetnički sjajne, briljantne.

Gospodo, umesto da izrazite sažaljenje za protivzakonski i monstruozni tretman, koji mi je učinila albanska vlada, nolens-volens ste skliznuli na njene pozicije, pa i ovde – u demokratskoj i antiterorističkoj Švajcarskoj – imponirate mi silom albansko državljanstvo, pa i falsifikujete dokumenta, stvar ova koja vam ne služi na čast, jer – u lance Josipa Broza Tita i Envera Hodže – nisam se borio samo za slobodu i demokratiju Balkana, već i za slobodu i demokratiju vašu, švajcarsku, evropsku i svetsku.

Prof. dr Kaplan BUROVIĆ,

akademik

Stihovi za Akademika Burovića su priznanje njegove borbe i njegovog stvaralaštva, javno priznanje da je ta njegova borba i to njegovo stvaralaštva bilo pozitivno, pa i od posebnog značaja za narod i domovinu njegovu, za napredno čovječanstvo i u kolosjeku pregnuća svih najbolih sinova ovog i preminulog svijeta, pored kojih sada, aktuelno, stoji i Akademik Burović, krunisan posebnim zaslugama i ovjenčan zasluženom slavom.

U ovoj zbirci nisu sakupljeni svi autori i sve pjesme spjevane do sada o Akademiku Buroviću. Ima puno razloga za to. Prije svega sabotiranje ovog djela od neprijatelja. Zatim – i njihov jezik. U ovoj se zbirci prezantiraju samo neki od onih autora, koji su svoje pjesme spjevali na srpsko-hrvatskom i albanskom jeziku, dostupni sastavljaču. U budućem izdanju će se prezantirati i oni, koji su spjevali njihove pjesme i na drugim jezicima, a dopuniće se zbirka i novim pjesmana na srpsko-hrvatskom i albanskom jeziku.

U ovoj zbirci su unete i pjesme njegovih neprijatelja, gdje se intrigira, laže i falsifikuje o njemu. Sastavljač zbirke je sasvim ispravno shvatio da su i one značajne za portret Akademika Burovića, jer i one govore o značaju ovog Akademika, protiv koga se aktuelno bore ništa manje već pet država.

Pet država!

Kažu da je i samo jedna previše. Pet država znači svijetski rat. Tako je i nazvao svoju knjigu o Akademiku Buroviću književnik Radovan Milić: SVETSKI RAT PROTIV JEDNOG ČOVEKA. Pa ovo je posebna čast koja se ukazuje ovom Čovjeku, čast – koja se do danas nije ukazala nikome, ni najvećim naučnicima, ni najvećim književnicima, ni najvećim borcima i herojima za bilo koju pravednu stvar. Što više neprijatelja, veća se čast čini ovom gorostasu, Prometeju i geniju čovječanstva.

I dok sve pet idu sa poraza u poraz, Akademik Burović, iako sam samcat, kao slamka među vihorove, dan za danom ide iz pobjede u pobjedu. Srpsko-crnogorske i makedonske vlasti su ga proglasile za “narodnog neprijatelja”, pa ga i dan-danas drže u crnim listama, dok ga narod dekoriše zlatnom medalom SRPSKA KRUNA i proglašava ga za SRPSKOG VITEZA. Albanske vlasti ga isto tako proglašavaju za “narodnog neprijatelja”, pa i za “kukavicu”, “glupaka”, dok ga narod proglašava za profesora i doktora nauka, za počasnog člana svoje Akademije nauka, za živu enciklopediju, za genija, za heroja, pa i za sveca.

Poznat samo u svojoj domovini, kao rezultat krvavog rata koji se vodio (i vodi!) protiv njega, On je danas poznat na sve četiri strane zemljine kugle. Poznat u periodi njegovog jugoslovenskog stvaranja samo kao književnik, On se aktuelno afirmirao i kao naučnik, balkanolog, kao najveći savremeni albanolog na svijetu. Poznat kao antititoista, afirmirao se i kao antienverista, pa i kao antistalinista, kao najveći borac protiv socijal-fašizma proteklog i savremenog svijeta. Poznat kao disident u svojoj zemlji, On se aktuelno afirmirao kao Disident Br. 1 u svijetu, kome su i njegovi neprijatelji, javno, pred sudom i pismeno, u presudama, priznali da je konstruktivan građanin ovoga svijeta i da za njih pretstavlja političku i ideološku diversiju, stvar ova koja se nije ponovila ni sa kojim drugim političkim uhapšenikom ne samo u Jugoslaviji i Albaniji, već nigdje drugo na svijetu.

Izuzetna društveno-politička ličnost, nadaren izuzetnim talentima i izuzetnim sposobnostima, izuzetnom smjelošcu, tradicionalnim čojstvom i junaštvom, pa i savremenim heroizmom izuzetnih ljudi, svojom samopregornom borbom i svojim vrhunskim samoodricanjem bez presedana u istoriji čovječanstva, svojim nesebičnim radom i svojom krvlju, akademik, prof. dr Kaplan Burović je izvajao svoj portret svetloslovara, heroja i internacionaliste par excellence, kao niko drugi.

_____________

1) Goli Otok,- ostrvo na hrvatskom primorju, pretvoreno od J.B.Tita u koncentracioni logor osuđenika, gori od svih poznatih logora-stratišta Adolfa Hitlera.-REDAKTOR.

2) Milovan Gjilas,- član Politbiroa CK Komunističke partije Jugoslavije, desno krilo Josipa Broza Tita, istaknuti književnik, koji – po primjeru Akademika Burovića – obrnu se protiv Tita i afirimirao se kao disident.- RED.

Kommentar verfassen

Trage deine Daten unten ein oder klicke ein Icon um dich einzuloggen:

WordPress.com-Logo

Du kommentierst mit Deinem WordPress.com-Konto. Abmelden /  Ändern )

Google Foto

Du kommentierst mit Deinem Google-Konto. Abmelden /  Ändern )

Twitter-Bild

Du kommentierst mit Deinem Twitter-Konto. Abmelden /  Ändern )

Facebook-Foto

Du kommentierst mit Deinem Facebook-Konto. Abmelden /  Ändern )

Verbinde mit %s

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.

%d Bloggern gefällt das: