SRPSKI VITEZ AKADEMIK BUROVIĆ – Povodom dekorisanja zlatnom medaljom SRPSKA KRUNA –

SRPSKI VITEZ AKADEMIK BUROVIĆ

Povodom dekorisanja zlatnom medaljom SRPSKA KRUNA –

Srpska medija iz Srbije i njene dijaspore već su pisala da je akademiku, prof. dr Kaplanu Buroviću, na jubileju 620 godina od Kosovske bitke, a u spomen palin ratnicima, dodeljeno odlikovanje zlatna medalja SRPSKA KRUNA i proglašen za SRPSKOG VITEZA, sve u čast, dostojanstvo, viteštvo, slavu i vječnost imena srpskog. Tom prilikom je od Srpskog viteza i književnika Radovana Milića objavljena na portalu ŠTAJERSKE NOVICE.eu i njegova kratka biografija, ilustrovana sa dvije slike i faksimilom dotičnog dokumenta, što su prenela i mnoga druga medija.

Koliko znamo, do danas je ovo odlikovanje dodjeljeno presjedniku Ruske federacije Vladimiru Putinu, francuskom akademiku, generalu Pjer-Mari Galoa, zatim i nekim rijetkim Srbima, kao što su eks-rektor Universiteta u Prištini prof. dr Radivoje Papović, književnici Ðuro Milekić, Radovan Milić i drugi.

Ovo dekorisanje Akademik Burović je zaslužio od vremena. Kad su dekorisali književnika Radovana Milića, ovaj nije htio da primi to odlikovanje, izjavljujući: „Pa nisam ja zaslužio da se odlikujem prije Akademika Burovića!

I stvarno, činjenica je neosporna da je Akademik Burović zaslužio ovu čast prije mnogih drugih, ne samo svojom herojskom borbom i samopožrtvovanjem par excellence za stvar srpskog naroda, kako se ono kaže – na bojnom polju, već i svojim značajnim stvaranjem, publicističkim, umjetničkim i naučnim, angažovanim od samog početka upravo u aktuelnu, goruću stvarnost Srbije, kao rijetko koje stvaranje ma koje druge ličnosti. On je djelovao ne samo perom, već i ličnim primjerom, ne samo u Srbiji (na KiM), već i u Hrvatskoj, Crnoj Gori i Makedoniji, gdje ga i prilikom osude sa strogim zatvorom, lično javni tužilac, priznaje za konstruktivnog građanina.

Po izlasku iz jugoslovenskog zatvora, na putu za SSSR, Akademik emigrira u Albaniju, gdje su ga prisilno zadržali u koncentracionom logoru jugoslovenske emigracije. Iako su albanske vlasti, pošto su im propali pokušaji da ga vrate Josipu Brozu Titu u zamjenu za svog izbeglog književnika, učinile sve da ga depersonaliziraju, deprimiraju i degenerišu (infiltrirali su mu i tuberkulozu!), Akademik Burović ne samo što je sačuvao sebe, već je radio kao niko drugi ni prije ni poslije njega da sačuva duševno, moralno i zdravstveno tu emigraciju.

Kako se već zna, Akademik Burović potiče iz jedne od najstarijih i najsjajnijih rodoljubivih srpskih plemićkih porodica Boke i Hercegovine, koja je dala svom i drugim narodima značajne ljude, vojvode, generale, admirale, više oficire, kapetane (vladare, gradonačelnike) Perasta i drugih gradova, guvernatore, visoka sveštena lica, senatore, akademike, naučnike, pjesnike i književnike, pale borce za slobodu, pa i dobrotvore svjetskog glasa. Sledeći pozitivne porodične i nacionalne primjere, on je često i ličnim istupima od vremena zašlužio da se nazove Srbinom prije svakog drugog Srbina, jer je svojom čaprom, deset puta na živo odranom, razorenom porodicom i masakriranom djecom, platio i pred cijelim svijetom dokazao da je SRBIN. Ne verujemo da je iko skuplje od njega platio to, pa ni oni, koji su za srpstvo položili svoje živote. I dok je on, tamo – u Albaniji, trpeo da ga na živo 10 puta uzastopno oderu (tražeći od njega da se odrekne srpskog imena i srpskog državljanstva), sred Beograda, pod svojom nacionalnom zastavom, pa i naoružani do zuba, odrekli su se srpstava i ministri i presednici, nijednom ni odrani, ni šamarani.

Evo vam samo jedan primjer iz njegovog života u zloglasnom zatvoru Albanije Burelji: Od prov dana Akademika Burovića su izolirali u zatvor. Nisu mu dozvoljavali ni da sazna jesu li mu djeca živa, kamoli i da primi od kuće i bilo koga parče hleba. Hrana zatvora je bila usmjerena da se osuđenici iscrpe i umru od gladi i bolesti, koje hronična glad prouzrokuje. Akademik je umirao od gladi na oči svih. Imao je više puta i krvoliptanje, padao u nesvest, a jednom prilikom je pretrpeo i kliničku smrt. Tada su vlasti htele da prošire zatvor, pa su pozvale zatvorenike da rade na tome, uz naplatu, bolju hranu i boli tretman. Kad je komandant zatvora pročitao ime Akademika na listi onih koji su predviđeni da rade, Akademik je uskliknuo:

-Skinite moje ime, jer nisam došao iz Jugoslavije da gradim zatvore u Albaniju! Dajte mi kramp pa ću ih srušiti i bez para !

Apsolutno niko drugi se nije usudio da sledi njegov primjer, iako su imali i pomoć od kuće, iako su od Narodne skupštine Albanije nekada proglašeni i za Narodnog heroja.

Po albanskim zatvorima je bilo mnogo Jugoslovena, pripadnici srpsko-crnogorske i makedonste nacionalne manjine u Albaniji, ali i političkih emigrana. Niko od njih nije branio čast i dostojanstvo Jugoslovena kao Akademik Burović. Sami su ga Albanci, pa i njegovi neprijatelji, pa i pretstavnici vlasti, proglasili za MANDELU ALBANIJE. Po izlasku iz zatvora proglasiće ga i za MANDELU BALKANA.

Srpsko-Crnogorski manjinci Albanije proglasili su ga za svog POČASNOG ČLANA udruženja i gorde se, ponose se s njim kao sa nijednim drugim živim Srbinom, jer je doprinio i njima kao niko drugi od jugoslovenskih emigranata u Albaniji. Oni su i javno priznali da je Akademik Burović doprinio očuvanju njihove nacionalne svijesti, gordosti i ponosa kao i koliko niko drugi.

Kao publicista, on je desetinama svojih knjiga na srpskom i stranim jezicima branio čast i dostojanstvo srpskog naroda, istinu o Srbima i Srbiji, njena iskonska i aktuelna prava, istorijska i etnička, smjelo demaskirajući laži i klevete, dokumentima i činjenicama raskrinkavajući svakojake falsifikate unutrašnjih i spoljašnjih neprijatelja srpskog naroda. Njima je on digao na noge ne samo srpski narod u Srbiji i dijaspori, već i sve narode Balkana, Evrope i svijeta, sve poštene ljude, koji znaju čitati i razumjeti ono što čitaju, koji razlikuju istinu od laži. Iako sputavam od unutrašnjih i spoljašnjih neprijatelja srpskog naroda, iako sabotiran i zabranjen (Do danas mu niko nije objavio nijedno djelo!), hapšen i na živo odran da bi ga primorali da ćuti, kažnjen doživotnim zatvorom, pa i smrću, on je i okovan u gvožđe i beton najmonstruoznijeg zatvora na svijetu – BURELJ, kliknuo kao što nije niko kliknuo do danas ni slobodan i do zuba naoružan:

PIČKA VAM MATERINA ALBANSKA SOCIJAL-FAŠISTIČKA I ŠOVINISTIČKA BAGRO !

MIČITE RUKE SA KOSOVA, JER JE BILO I JESTE NAŠE !

Treba znati da su godinu-dvije prije, sred Beograda, srpski akademici (i heroji!) dali Albancima tapiju Kosmeta.

U zatvor Idrizovo (Makedonija), zatim i u zatvor Burelji, kažnjen na 43 godina, on je neprekidno pisao, pravio knjige džepnog formata i kroz sportelj ćelija dodavao te knjige osuđenicima, da bi ih osvijestio i mobilizirao u borbi za slobodu i demokratiju. Tako je on u zatvor Burelji „objavio“ nekoliko desetina knjiga. Neverovatno, ali je istina, on je objavio iz zatvorske ćelije i bez navodnika. Njegov disidentni sonet DOĆI ĆU!, koji su od vremena osuđenici naučili napamet iz njegovih knjiga, godine 1987. objavljen je i na stranicama glavnog organa Saveza književnika Albanije NËNTORI. Primjer ovaj bez presedana u istoriji zatvora, posebno istočnih zemalja. Razumije se, sonet je objavljen imenom jednog provladinog pjesnika, kome je data i godišnja nagrada časopisa za to djelo.

I njegova književna djela, pjesme, poeme, pripovijetke, novele, romani, impenjirana su u brazdi gorućih životnih problema srpskog naroda. Počev od poeme BOJANA (Dubrovnik 1952, kojom se afirmirao kao disident Br. 1 u svijetu!), preko famoznog romana IZDAJA (Tirana 1965), pa sve do zbirke pjesama i poema 60 GODINA DISIDENCIJE, objavljena prije neki mjesec, Akademik Burović se svim svojim bićem zauzeo i posvetio borbi za slobodu i demokratiju srpskog naroda, za njegovu socijalnu pravdu, za naučno dokazanu istinu i svoja nacionalna prava.

Pomenuti roman, misleći za Akademika da je Albanac i njihove gore list, Albanci su proglasili za chef-d’oeuvre njihove proze svih vremena. Do sada su ga objavili pet puta u oko 200.000 hiljada primjeraka, pa su ga uneli i u službeni Program Ministarstva prosvijete za škole svih kategorija i universitet. Naravno, kad su saznali da nije Albanac, izbacili su ga iz programa, nastojali da mu poreknu vrijednost, i – pošto u tome nisu uspjeli – traže po grobovima autora, kome će ga pripisati, jer je i Adem Demači odbio da se izjavi za autora.

Iako poreknut i sataniziran, kako možete vidjeti, Akademija nauka i umjetnosti u Prištini, prije koji mjesec, unela je Akademika u svoju enciklopediju KOSOVO, i to – kao jednog od glavnih autora, koji su stvorili savremenu albansku književnost Kosmeta, što nisu učinili i sa Čedom Vukovićem i Ćamilom Sijarićem, koji su u tom poslu prethodili Kaplanu. Zabranjen od jugoslovenskih i albanskih vlasti, ovaj se roman preštampava od ličnih prijatelja Akademika, pa ga i nastavnici obrađuju sa učenicima ilegalno. Do skora su za ovo hapšeni i isprebijani, pa i kažnjeni sa nekoliko hiljada godina zatvora. Sada primjenjuju druge mjere, „demokratske“.

I dok srpsko-crnogorske i makedonske vlasti drže u programe škola na albanski jezik albanske autore kao Ismail Kadare, koji je indoktrinirao i indoktrinira albansku djecu šovinizmom i rasizmom protiv srpsko-crnogorskog i makedonskog naroda, Akademik Burović, koji je vaspitavao tu djecu naučnom istinom i u savremenom, najzdravijem demokratskom duhu bratstva i jedinstva, još uvek je zabranjen. Tako njega, sa jedne strane persekutiraju i proganjaju albanski Enverovci i rasisti, a sa druge strane ga persekutiraju i proganjaju jugoslovenski Titoisti i svakakvi vjerski fundamentalisti.

Ne manje značajno je i njegovo naučno stvaranje. Upravo zbog ovog naučnog stvaranja ga Albanci najviše i zlostavljaju, urliču protiv njega i proganjaju ga, sataniziraju ga kao što do danas još nisu satanizirali nikoga ni od svojih niti od stranih naučnika.

Akademik Burović je balkanolog. On se afirmirao kao najveći savremeni albanolog na svijetu, posebno njegovim albanološkim tezama, kojima je minirao zgradu falsifikovane albanologije od temelja. Dokumentima, činjenicama i strogo naučnim argumentima on je nedvosmisljeno dokazao da Albanci nisu ni u samoj Albaniji autohtoni, ni Pelazgi, pa ni Iliri. Njegova naučna otkrića iz oblasti filologije (fonetike, morfologije, etimologije, leksikologije) i istorije, etnologije i sociologije, od vremena su uneli u svoja predavanja profesori universiteta u Tirani. Pa i Akademija nauka Albanije, iako je Akademik bio u zatvor, unela ih je u svoju enciklopediju (FJALORI ENCIKLOPEDIK SHQIPTAR, Tirana 1985), naravno bez njegovog imena. Neka od njegovih naučnih otkrića ne tiču se samo albanskog jezika, već i svih drugih jezika na svijetu. Koliko za primjer spominjemo zakon o promjeni dužine samoglasnika naglašenog sloga prilikom flekcije reči. Bezbrojne su etimologije svijetskih i albanskih naučnika koje je Akademik Burović oborio i zamjenio svojim. Još 1954. godine on se suprotstavio i Titovim i Stalinovim sociolozima u vezi determinacije društva i društvenog uređenja. Od kad je izašao iz albanskog zatvora on čini značajne primjedbe i eks-jugoslovenskim akademicima u vezi mnogih njihovih stavova o akutuelnim problemima. Pošto su ga uveli u svijetskoj WIKIPEDIJI, Srbi su ga unelu u svoj bibliografski leksikon SRBI U SVETU i pozvali ga na naučnom skupu Matice srpske, održan 2012. u Beogradu, gdje je Akademik održao jedno značajno predavanje o jednom od najaktuelnijih problema Srbije. Crnogorci ga uvode u svoj LEKSIKON CRNOGORSKE KULTURE (spominju ga tamo i kao albanologa), a Makedonska akademija nauka i umjetnosti ga uvodi i u svoju ENCIKLOPEDIJU. SANU ga još nije primila u svoje redove, jer za to još nisu dali svoj blagoslov Tito i Aleksandar Ranković.

Iako sabotiran i sataniziran, persekutiran i proganjan, Akademik Burović je do sada objavio privatno 120 knjiga, koje – iako puni 80-tu godinu i bolestan je – nosi na svoja leđa od države do države, od grada do grada, od ulice do ulice i od praga do prada, pa ih razdaje na poklon. Niko mu od Srba još nije objavio ni jednu jedinu knjigu. Niko mu nije sponsorizirao ni jednu jedinu brošuru. A mnogi od njih su se angažovali u redove jugoslovenske mafije, pa i u redove albanske mafije, da mu svim sredstvima i na sve moguće načine sabotiraju stvaranje. Već je objavljena knjiga SVETSKI RAT PROTIV JEDNOG ČOVEKA – Akademik Burović disident Br. 1 od pomenutog Radovana Milića. Preko svog ministra za Dijasporu Srđana Srećkovića, srpske su mu se vlasti izvinule i pozvale ga da se vrati u Beograd, gde se Akademik diplomirao pri XV Beogradskoj gimnaziji na Lekinom Brdu, ali su zaboravili da ga skinu iz crne liste. Izvinuli su mu se javno za sve zločine koje su učinili nad njegovom glavom i glavama njegove djece presjednik Albanije Sali Berisha i šef Socijalističke partije Fatos Nano, ali su i oni zaboravili da ga skinu sa crne liste, pa mu zato, sred Tirane, još uvijek spaljuju knjige i urliču (ne samo huligani, već i akademici !) da je najveća greška Envera Hodže što ga nije fizički likvidirao. Na Universitetu u Prištini, albanski profesori i studenti demostrirali su protiv njegovog puštanja iz zatvora, vjerujemo najmonstruoznija demostracija na svijetu.

Svojom borbom za slobodu i demokratiju, svojim publicističkim, književnim i naučnim stvaranjem, Akademik Burović je doprinio kao i koliko niko drugi za afirmiranje srpskog naroda u svijetu kao jedan od rijetkih naroda sadašnjice, koji nit radi i niti misli o zlu drugim narodima, pa je sledstveno ne samo nacionalnim manjinama u Srbiji, već i dijasporama (emigrantima, među njima i Albancima!) priznao i ostvario ista prava koja uživaju i sami Srbi, dan-danas bez presedana u istoriji ma kojeg drugog naroda. Najboli sinovi srpskog naroda, a među njima posebno Akademik Burović, borili su se rame uz rame sa albanskim narodom za slobodu i demokratiju, ističući se i kao heroji, a priznati kao takvi i od samog albanskog naroda, koji je Srbina Skenderbega proglasio i za svog nacionalnog heroja. Srpski su sinovi udarili i temelje albanskoj pismenosti, albanskoj literaturi, kulturi i nauci. Lično Akademik Burović im je poklonio chef-d’oeuvre njihove proze, unio u albansku literaturu disidenciju i mnoge teme, obogatio im je prozodiju i leksik, pa je udario i temelje za rekonstrukciju čitave zgrade njihove albanologije, njihove istorije.

Aktuelno Akademik Burović je svojim stvaranjem na vrhu svetske javnosti. Sva medija bruje o njemu i njegovom stvaranju, jer on nije više samo srpska ličnost, Srpski vitez, već i svjetska ličnost i svjetski vitez. On ne pripada više samo Srbima. Cio ga svijet poznaje i priznaje ne samo kao MANDELU BALKAMA, kao heroja i genija, rušioca lažnih idola i branioca potlačenih, poniženih i uvređenih, već i kao velikog književnika, disidenta i naučnika, preko svega i kao martira, mučenika. Neki su ga proglasili i za sveca, za Isusa Hrista, pa i za Boga. I Srbi i stranci, pa i Albanci, pjevali su mu i pjevaju pjesme i poeme, ode i slavospjeve. O njemu i njegovoj borbi za slobodu i demokratiju, o njegovom stvaranju do danas su objavili oko 150 knjiga, oko 100 studija i intervjua, preko 1.000 članaka, recenzija i komentara. Aktuelno on je najviše komentirani književnik i naučnik, ne samo kod nas, već i u inostranstvo, posebno među Albancima, iako se permanentno persekutira i cenzuriše od mafija na vlasti.

Njegovo proglašenje za Srpskog viteza dokazuje da se srpski narod budi, stavlja u pokret, da se više ne slaže sa persekutiranjem akademika, prof. dr Kaplana Burovića od postojećih vlasti, koje – u ime demokratije – nastavljaju sa svojim titoističkim crnim listama. U očekivanju smo narednih još većih odlikovanja i priznanja, koja je ovaj borac za istinu, slobodu i demokratiju, ovaj veliki književnik i disidenta, ovaj veliki naučnik i SRBIN, kao rijetko ko, od vremena zaslužio.

Ivan LOVRENČIĆ

Kommentar verfassen

Trage deine Daten unten ein oder klicke ein Icon um dich einzuloggen:

WordPress.com-Logo

Du kommentierst mit Deinem WordPress.com-Konto. Abmelden /  Ändern )

Twitter-Bild

Du kommentierst mit Deinem Twitter-Konto. Abmelden /  Ändern )

Facebook-Foto

Du kommentierst mit Deinem Facebook-Konto. Abmelden /  Ändern )

Verbinde mit %s

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.

%d Bloggern gefällt das: