EVO 60 GODINA ŠTO NJEGOVO PERO OPTUŽUJE

EVO 60 GODINA ŠTO NJEGOVO PERO OPTUŽUJE

Povodom 60-te godišnjice disidencije Akademika Burovića

Evo punih 60 godina što je 1952-ge godine, tada mladi pjesnik Kaplan Burović, spjevao i objavio svoju disidentnu poemu BOJANA, kojom se digao protiv titoizma i stalinizma uopšte kao niko do tada, čime je zaslužio počasno mjesto Disidenta Br. 1 ne samo Jugoslavije i jugoslovenskih naroda, već i svih drugih naroda Balkana, Evrope, pa i svijeta. Desilo se to krajem novembra te godine, u Dubrovniku. Tada je on po prvi put objavio poemu BOJANA, koju je dva mjeseca redom, oktobar-novembar, lično recitirao na književnim popodnima i večerima, u gradu Dubrovnik i okolini, u Gružu i Cavtatu.

Naveče, dana 29. Novembra, a na svečanoj proslavi opštejugoslovenskog najvećeg praznika, Dana Republike, u Kneževom dvoru, gdje su prisustvovali samo zvaničnici vlasti i partije sa novostvorenom radničkom aristokracijom grada, svi pozvani posebnim pozivnicama, Kaplan Burović recituje poemu, dok njegovi drugovi, Dugeč Božo i Šimunović Ante, razdaju prisutnima na pokon primjerke tek oštampanog djela. I dok je svojim stentorskim glasom grmio u dvorani mladi pjesnik, ruke nove klase Titoista drhtale su prelistajući poemu i čitajući tu i tamo stihove:

Obale joj s obe strane,

Peritisnule ljute rane…

Kaži što si vid’la tamo,

Na Golgoti, oj Bojano!

S obe strane reke Bojane!!! Ne samo tamo, u Albaniji i u drugim Istočnim zemljama, u “socijalističkom lageru, već i ovamo – u Jugoslaviji, u zemlji specifičnog “socijalizma”!

GOLGOTA i jedna i druga strana!

Neće mnogo proći i lično Milovan Ðilas, iz njegove kancelarije u Politbirou Centralnog komiteta Komunističke partije Jugoslavije, kao kakav Zeus sa neba pripretiće mu: “Čujte me, Buroviću, ako i dalje nastavite da pjevate tako, pritisnućemo mi vama glavu tako, da ćete zaboraviti pjevanje i započeti lelek!”

Na to je mladi pjesnik odgovorio disidentnom pripovijetkom KNJIŽEVNIK, koju je poslao za štampu jednom listu u Skoplju, a redakcija tog lista, ne samo što mu je ne objavljuje, već je i dostavlja UDB-i. Poslije nekoliko mjeseci Burović se našao u zatvor. Pred sud ne iznose poemu BOJANA. Umjesto nje, objavljene, štampane i preštampavane, iznose pripovijetku KNJIŽEVIK, koja još nije objavljena. Zašto? Milovan Ðilas je već bio u zatvor i, dojučerašnje njegove kolege, spremale su se da ga i tamo, na živo ukopanog, iskoriste za svoje planove: da ga proglase za Disidenta Br. 1 Jugoslavije, jer njegova ANATOMIJA JEDNOG MORALA datira prije KNJIŽEVNIKA.

Tako je poema BOJANA pokrita ćutnjom i, u toj ćutnji, držali su je decenijama, pa to nastojavaju da čine i dan-danas.

Godinu dana po objavljivanju u Dubrovniku, poema BOJANA se preštampava sred Beograda, u listu ISKRA Br. 4/1953. Odmah poslije toga i u zagrebačkom časopisu POLET Br. 4/1953. Maja mjeseca 1954. autor sa njom (i tri-četiri drugih pjesama!) uzima udio na opštejugoslovenskom konkursu mladih pjesnika u Beogradu, gdje mu se dodjeluje prva nagrada i posebna DIPLOMA.

Do danas, iako persekutirana, ova je poema doživjela 24 izdanja, kao zasebna knjiga i po raznim listovima, revijama i časopisima. Recitirana je i preko radio-televizije više puta, pa je prevedena i objavljena i na strane jezike, na albanskom, makedonskom, slovenačkom, vlaškom, italijanskom, francuskom, grčkom.

Poseban je odjek imala poema na albanskom jeziku. Pošto je decenijama cirkulisala ilegalno od ruke do ruke, i po zatvorskim ćelijama, godine 1992, kad je Akademik Burović izašao iz albanskog zatvora, gdje je proveo nekoliko decenija po njegovom emigriraranju iz Jugoslavije tamo, njegovi albanski drugovi su je dramatizirali i, uz sjajnu muzičku pratnju i interpretaciju profesionalnih glumaca skadarskog pozorišta, transmetirali su je preko Radio-Skadra, a pod naslovom: “Ima 40 godina što pero Akademika Burovića optužuje… optužuje… optužuje!”

Bila je ovo prva proslava jubilarne 40-te godišnjice ove poeme. I 50-to godišnjicu će mu proslaviti njegovi albanski drugovi i suborci, ovaj put sred Tirane, u Palati kulture. Proslava je organizovana od nezavisnog Saveza albanskih književnika, koji su se te godine suprotstavili zvaničnom enverističkom, socijal-fašističkom Savezu. Iako su ovi preduzeli sve mjere da sabotiraju ovu proslavu, ne samo što nisu uspjeli, već su i sami, u njihovom zvaničnom listu DRITA bili prinuđeni da kratkim izvještajem zabileže ovu proslavu (Praveći se kao da su za slobodu i demokratiju!) i, odmah poslije toga, započela je sistematska satanizacija autora od strane albanske enverističke mafije, koja Akademiku Buroviću negira i rođeno ima, kamoli djela i disidenciju.

Ove godine, sred Beograda su preduzete sve mjere da se proslavi 60-ta godišnjica disidencije Akademika Burovića. Evo dva mjeseca kako o njoj pišu razni listovi, sred Beograda (TABLOID), posebno preko interneta (sajt I-N SERBSKA DIJASPORA). Oglasio se i sajt SPONA iz Skoplja, i sajt ŠTAJERSKE NOVICE iz Maribora, i revija SRPSKE NOVINE iz Podgorice. Oglasio se sav srpski narod, koji mu upravo ove 60-te godine njegove disidencije dodjeli zlatnu medalju SRPSKA KRUNA i proglasi ga za SRPSKOG VITEZA.

Hoće li uspjeti da mu njegovi srpski drugovi i suborci proslave 60-tu jubilarnu godišnjicu, ili će se srpski titoistički socijal-fašisti pokazati snažnijim od albanskih?! Ovo će se vidjeti kroz koji dan.

Mi, bilježeći mu 60-tu godišnjicu disidencije, čestitamo akademiku, prof. dr i pjesniku Kaplanu Buroviću postignute uspjehe i želimo mu dug život i nove uspjehe, u službi naroda i domovine, u službi naprednog čovječanstva i istine.

Ovom prilikom i u službi ovoga preštampavamo jedan fragmenat poeme BOJANA i nekoliko njegovih disidentnih pjesama.

V.D.

BOJANA

- Fragmenatpoeme -

S najvećim čuđenjem,

posvećujem je sebi.1)

Vijugase,

teče,

juri,

Kraj blatišta

k moru

žuri.

Mutna joj je

voda

sva,

Blatna,

žuta

i bez dna.

Obale joj

s obe

strane

Pritisnule

ljute

rane.

Kuka,

stenje,

šumi – bruji,

Dotle vetar

nad njom

struji.

Miluje joj

lice

bledo

I šapuće:

-Ne plač’,

čedo!

-Teci dalje!

Teci!

Teci!

-K moru hitaj!

Jade

reci!

-Kaži

što si vid’la

tamo,

-Na Golgotoi,

oj,

Bojano!

Dubrovnik,

Jesenj 1952.

________________

1) U izdanju iz 1952. godine poema je posvećena Makedoncu Koči Dzodzeu, jednom od osnivača Komunističke partije Albanije (kasnije nazvana Partija rada), član Politbiroa CK KPA, koji je likvidiran po nalogu Envera Hodže 1948. godine. Pouzdano se zna da je K.Dzodze bio za prijateljske odnose između Albanije i Jugoslavije. Poslije emigriranja u Albaniju 1960. godine, autor poriče tu posvetu i zamjenjuje je novom, koja je iz vremena njegovog tamnovanja u strašnom zatvoru Burelji – Albanija.- REDAKTOR.

CAJKAN

Mrk

Brk

Gordo svija,

Oči

Boči

Baš k’o zmija.

Svi

Mi

Ništa nismo,

Pravi

Mravi

I to – bismo.

Muk

Stuk

Čim se čuje,

Svako

Jako

Nekud pljuje.

Drugo

Jugo

Što ti može?!

Sad

Hlad

Kosti glože.

Mrk

Brk

Dok se svija,

Nema

Drema

T u t u n i j a.1)

Bitolj,

Januar 1958.

_______________

1) Tutunija – Jugoslavija. Ovo ime je stvoreno skraćivanjem poznate Čika Jovine kovanice Jututunija, a ima smisao tu – onde gdje smo.- RED.

DOBAR DRUG

Dobar drug vredi više od brata,

Ne mo’š ga platit’ tovarom zlata.

Gde brat ne može ruku podati,

Glavom će svojom dobar drug stati.

Sudska sala,

Tetovo, 18. juni 1959.

DOĆI ĆU!

Deci

Svih uhapšenika na svetu.

Koliba je hladna. Ničega nema.

U očima dečjim – ledene suze.

Razumeli niste što sudba sprema

I koja to neman oca vam uze.

Bezbroj vas pitanja u korak prate,

Gložu vaša srca…i majke…jadnoj,

Hoće l’ doći, Duško, de kaži, brate?”

Naš je tata, Šano…u ćeliji tamnoj!”

Od studeni drhte na mokroj slami.

Da me u snu vide žudno prizivaju…

Doći ću, anđeli, tu – u toj tami,

Poljupcima toplim, ma da ne daju,

Pokriću vas nežno, jer vi ste sami…

Doći ću! Doći ću…i ja…na kraju!

Zatvor u Burelju,

Albanija, 3. novembar 1973.

DRŽITE SE!

Pitatezaocalažimavaskljuju,

Krvprečistuvašudanzadanomtruju.

Vi tražite oca – pesnice vam daju…

Držite se, deco, patnje su pri kraju!

Zatvor u Burelju,

Albanija, 27. maj 1975.

PAŽNJA!!!

Nastojte da pjesme objavite ovako, kako su u originalu, tehničkim stilom Majakovskog, a ne kako su to učinili drugi.

About these ads

Eine Antwort

  1. Na žalost, program ne dozvoljava da drugačije postavim ove valjanje stihove.

Kommentar verfassen

Trage deine Daten unten ein oder klicke ein Icon um dich einzuloggen:

WordPress.com-Logo

Du kommentierst mit Deinem WordPress.com-Konto. Abmelden / Ändern )

Twitter-Bild

Du kommentierst mit Deinem Twitter-Konto. Abmelden / Ändern )

Facebook-Foto

Du kommentierst mit Deinem Facebook-Konto. Abmelden / Ändern )

Google+ photo

Du kommentierst mit Deinem Google+-Konto. Abmelden / Ändern )

Verbinde mit %s

Follow

Erhalte jeden neuen Beitrag in deinen Posteingang.

Schließe dich 71 Followern an

%d Bloggern gefällt das: