Monodrama Gastarbajter 12. decembra 2009 u 19 h

Monodrama Gastarbajter

12. decembra 2009 u 19 h

Pfarrei Abtwil-St.Josefen
Kirchweg 3,
9030 Abtwil

http://map.search.ch/abtwil/kirchweg-3

Gastarbajter je priča o čovjeku, naivnom i poštenom gorštaku, koji je čitav svoj radni vijek proveo kao gastarbajter u Švajcarskoj.

Život mu je prošao kao ružan san, živio je i radio u Švajcarskoj, a sanjao da živi u svom rodnom selu Podbriježju.

U trenutku kada je donio konačnu odluku da ode u preveremenu penziju i planirao da se vati kući počeo je NATO napad na Srbiju….

Djuro Mićo Mihajlović

Autor: Miodrag Lukić
Ton i rasveta: Laza Paču
Režija: Miodrag Lukić

Organizator:        Miloš Todorović

Rezervacije:

Tel: 077 417 74 73 – Miloš

079 723 49 43 – Gordana

E-mail: pozoriste_duga@yahoo.de

Międzynarodowy Konkurs Poezji Romskiej im. Papuszy, „O Złote Pióro Papuszy“…

Międzynarodowy Konkurs Poezji Romskiej im. Papuszy, „O Złote Pióro Papuszy“…

…organizuje Muzeum Okręgowe w Tarnowie. Konkurs realizowany jest dzięki dotacji przyznanej przez Ministra Spraw Wewnętrznych i Administracji w ramach realizacji „Programu na rzecz społeczności romskiej w Polsce“. Partnerami organizatorów są Centrum Kultury Romów w Tarnowie, Romani Baxt Warszawa – Tirana – Paryż, Romani Vodži – Słowacja, INALCO – Institut National des Languages et Civilisations Orientales.

Celem Konkursu jest upamiętnienie 100-rocznicy urodzin romskiej poetki Bronisławy Wajs – Papuszy, popularyzacja twórczości poetyckiej osób pochodzących ze środowiska romskiego jak również młodych poetów, miłośników kultury i tradycji romskiej, propagowanie tradycji, kultury i historii romskiej, wykreowanie twórczych jednostek wśród uzdolnionej literacko młodzieży, integracja kulturowa oraz stworzenie możliwość zapoznania się z dorobkiem kulturowym Romów, możliwość kontaktu uczestników różnych społeczności, wzajemne przenikanie dwóch kultur, postaw i wartości.

Konkurs ma charakter otwarty, skierowany jest do osób dorosłych, studentów oraz uczniów szkół ponadgimnazjalnych z Polski i z zagranicy.

Tematyką konkursową są inspiracje kulturą, tradycją i historią Romów. Przewiduje się dwie kategorie konkursowe: 1/ wiersze w języku romskim; 2/ wiersze w języku polskim. Uczestnicy konkursu nadsyłają maksymalnie trzy utwory w wybranej przez siebie kategorii, z których każdy powinien być opatrzony godłem (pseudonim autorski a nie znak graficzny). Wiersze w formacie A4, w formie wydruku komputerowego lub maszynopisu należy nadsyłać w trzech egzemplarzach. Uczestnik wypełnia kartę zgłoszeń i umieszcza ją w osobnej, zaklejonej kopercie opatrzonej godłem, którą dołącza do nadesłanych wierszy. Utwory nie mogą być wcześniej publikowane oraz nagradzane w konkursach. Nie będą również oceniane utwory, które brały udział w poprzedniej edycji konkursu. Organizatorzy zastrzegają sobie prawo do publikacji nagrodzonych wierszy w tomiku pokonkursowym oraz wykorzystania ich w celach promocyjnych.

Organizatorzy nie zwracają nadesłanych prac konkursowych. Prace nadesłane po upływie wyznaczonego terminu, przesłane za pośrednictwem poczty elektronicznej oraz nie spełniające wymogów technicznych, nie będą brane pod uwagę w ocenie.

Organizator konkursu powoła jury, które oceni prace i wyłoni laureatów. Ocena jury jest ostateczna i nie podlega weryfikacji.

Rozstrzygnięcie konkursu nastąpi we wrześniu 2010 roku, podczas zamknięcia sezonu cygańskiego w Muzeum Etnograficznym w Tarnowie. O dokładnej dacie laureaci zostaną powiadomieni przez Organizatora.

Termin: do 31 marca 2010 roku
Adres: Muzeum Etnograficzne w Tarnowie, 33-100 Tarnów, ul. Krakowska 10 z dopiskiem: „Konkurs poezji romskiej“.
Dodatkowe informacje: Patrycja Wietrzyk (koordynator projektu), tel.: 014-622-06-25, mail: etnografia@muzeum.tarnow.pl

Међународна награда поезије ромских њих. Папусза, „Златно перо Папусза“ …
… У организацији Регионалног музеја у Тарноу. Конкурс пролази кроз давање доделио министар унутрашњих послова и администрације у имплементацији „Програма за ромске заједнице у Пољској.“ Партнери су организатори Ромски културни центар у Тарноу, ромском Бакст Варшава – Тиране – Париз, ромском Воџи – Словачка, ИНАЛЦО – институт натионал дес Лингвистика Ориенталес цивилизација и др.
Конкурс има за циљ да обележи 100. рођендан песника ромске Бронисłауа Уајс – Папусза популаризације поезије Рома из окружења, као и млади песници, љубитељи културе и традиције Рома, да промовише традицију, културу и историју Рома, стварање уметничких и књижевних даровитих појединаца међу младима, културну интеграцију и стварање могућности да се упознају са културно наслеђе Ромима могућност да контактирају припадници различитих заједница, узајамно продор две културе, ставова и вредности.
Конкурс је отворен, има за циљ да одраслима, студената и ученика средњих школа са пољских и страних.
Цонтест тема је инспирисана културе, традиције и историје Рома. Предвиђа две категорије такмичења: 1 / линија у ромском језику; 2 / песама на пољски. Учесници послати највише три песме у њиховом избору категорије, од којих сваки мора бити оверена са грбом (псеудоним аутора, а не логотип). Редови на А4 формату, у облику рачунарске штампање, рукопис, или морају бити поднете у трипликат. Учесник завршена картице апликације и ставља га у посебан, запечаћен коверат носи амблем, који је у прилогу послали песме. Песме не смеју бити раније објављене и освајање награда. Такође неће бити оцени песме које су учествовале у такмичењу прошле године. Организатор задржава право да објави победу у песмама поконкурсоуым звука и користе их за промотивне сврхе.
Организатори нису вратили поднети рад конкуренције. Рада поднет након рока, послат путем е-маила а не испуњавају техничке услове неће бити узети у обзир приликом процене.
Такмичење Организатор ће именовати жири да оцени рад и појавити победници. Евалуација судија је коначна и не подлеже верификацији.
Резултати такмичења ће се одржати у септембру 2010, током затварања сезоне Цигана у Етнографском музеју у Тарнов. Тачан датум добитници ће бити обавештени од стране организатора.
Рок за пријаву: 31. март 2010
Адреса: Етнографски музеј у Тарнов, 33-100 Тарнов ул. Кракоуска 10, цитирајући: „поезије Рома“.
Додатне информације: Патриша поветарац (пројект координатор), тел 014-622-06-25, поште етнографиа@музеум.тарноу.пл

Pa nije ni iz bratske Rusije sve zlato sto nam se ponudi ako je uopste ova nuklearka ponuda pravog Ruskog brata!?

Pa nije ni iz bratske Rusije sve zlato sto nam se ponudi. Sve zavisi od kojeg i kakvog se brata nesto nudi. Nuklearke su fatalan cilj za teroriste a i smestaj odpadnog deponovanja, lager za hiljade godina koji pruza apsolutnu sigurnost, jos se nije nasao. A uz to u tu jeftinu struju nisu uracunati troskovi za smestaj radioaktivnog uranijuma. Kad bi se svi troskovi uracunali onda bi to bila najskuplja struja na svetu a o troskovima posledica ozbiljnije havarije da i ne govorimo. Nemci dobro znaju sta rade i zasto planiraju jednu po jednu nuklearku da zatvore i da predju na regenerativnu energiju. Uz to sve moglo bi se desiti da nas Amerika i Evropa ponovo ucenjuju zbog navodnog pravljenja atomske bombe kao sto su to uradili Iraku pa se vidi sta je iz toga nastalo, milion mrtvi i nekoliko miliona u bekstvu. A, sada se vrsljaju po tom pitanju i oko Irana. Ne, Hvala na toj nuklearki koju nam nudi verovatno neko ko je ukamufliran u ruskog brata. DN. urednik Glasa Dijaspore

Neka se niko ne zavarava, da ce dobiti posao u toj Evropi bice to manje sanse nego sto su to sad u Srbiji a i tu su nikakve!

Neka se niko ne zavarava, da ce neko dobiti posao u toj Evropi. Prvo ima silnih miliona nezaposlenih koji bi da rade a nema radnih mesta a i drzava bi htela da ih zaposli kako nebi bili ti nezaposleni na drzavnom trosku pa nije u stanju. Ali je zato donela zakon koji predvidja drakonske kazne za rad na crno i to vise poslodavca ali i na crno radnika. Niko Vam nece dati posao bez potvrde stalnog boravka a potvrdu necete nikad dobiti bez potvrde da imate radno mesto. Pa kad nadjete nekog poslodavca koji bi Vas zaposlio nece moci jer zakon je takav da mora prvo ponuditi upraznjeno radno masto svojim drzavljaninom. To neka bude jasno svakom a pogotovo onom ko skupi poslednji novac za put radi posla. A bolnicko osiguranje kosta poprilicno pa ako se neko razboli mora platiti troskove lecenja iz svoga dzepa ili mora to da plati rodbina kod koje je covek u poseti.Dusan Nonkovic-Glas Dijaspore

POGLEDAJTE GALERIJU SLIKA SA SVETSKOG PRVENSTVA ODRZANOG PROSLOG VIKENDA U FREIBURGU

http://www.freiburg2009.com/eip/pages/82_bildgalerien.php#

Americi je potreban konflikt svetskih razmera kako bi sanirala sebe i izasla iz krize

Amerika je i prije drugog svetskog rata bila u krizi. Posle drugog svetskog rata se oporavila. Njoj su potrebni konflikti i ratovi svetskih razmena kako bi se sve razrusilo i pocelo iz pocetka. Tu nastupa odnosno ucestvuje u ponovnom podizanju razrusenih drzava i njenih industrija  davanjem kredita na kojim zaradjuje a ujedno i vezivanje za sebe te razrusene drzava! Nemacka i Japan su najbolji primer takve politike samo stom razlikom da im ostatak sveta ekonomski mora biti podredjen i po cenu da im stanovnistvo zivi u bedi. Vazali od posebne strateske vrednosti se uvek nagradjuju. Fakt: Razorni ratovi svetskih razmera idu u korist Amerike jer se ne vode na njenoj teritoriji pa se na taj nacin sanira odnosno oporavlja. Na taj nacin se moze objasniti cilj globalizacije a i situacija u Srbiji. Na osnovu toga se moze ocekivatii odluka medjunarodnog suda. Istorijske cinjenice su dokaz koju sadasnja realnost dokazuje. Otuda dolazi i priznavanje secesije K/M. Svako me je jasno da je to ustvari paljenje lunte kako bi se izazvao konflikt svetskih razmera. Amerika je u krizi i nema sta da izgubi ovakvim konfliktom ali ima velike sanse da stim sanira svoju privredu. U tom kontekstu moze se gledati i njen uticaj na to da sto vise drzava prizna Kosovo za drzavu a i da to potvrdi medjunarodni sud je u tom kontekstu za viditi. Zato ce iz svog interesa, Amerika, uciniti sve kako bi internacionalni sud doneo odluku u njenom interesu. Ne lase ker zbog sela vec zbog sebe. Svakom je svoja kosulja bliza!

Dusan Nonkovic-urednik Glasa Dijaspore

Deutsch-israelische Regierungskonsultationen

Newsletter vom 30.11.2009 – Eine nützliche Beziehung

BERLIN/TEL AVIV (Eigener Bericht) – Mit den heutigen
deutsch-israelischen Regierungskonsultationen sucht Berlin
herausragende Kompetenzen Israels für die eigene Expansion nutzbar zu
machen. Die Konsultationen, bei denen bereits zum zweiten Mal die
Kabinette beider Länder zu gemeinsamen Gesprächen zusammentreffen,
dienen offiziell einer Verbesserung der „strategischen Beziehungen“
zwischen beiden Ländern. Tatsächlich wird die Zusammenarbeit
vorwiegend auf Feldern ausgebaut, auf denen die Bundesrepublik sich
Fortschritte für eigene Expansionsvorhaben erhofft: Militärpolitik und
Rüstungswirtschaft, Wissenschaft und Forschung sowie
Umwelttechnologie. Die Zusammenarbeit in der Forschung fokussiert
zunehmend auf innere Repression, bei der Israel umfangreiche
Kenntnisse zugeschrieben werden. Das israelische Know-How über
Sonnenenergie erweckt das Interesse der deutschen Energieindustrie,
die mit Übernahmen einschlägiger Firmen in Israel von sich reden
macht. Die israelischen Fähigkeiten in der Bewässerung trockenen
Landes will Deutschland bei der Expansion nach Afrika nutzen. Produkte
der israelischen Rüstungsindustrie helfen beim Krieg in Afghanistan.

mehr
http://www.german-foreign-policy.com/de/fulltext/57682

4international.wordpress.com/2008/03/…

4international.wordpress.com/2008/03/…

Bez obzira kakvu odluku donese sud ukljucivanje tog suda i pored punovazece resolucije 1244 je hazardski akt od velikog rizika

Izlazenjem pred medjunarodni su napravljeno je od gotovog veresija. Rezolucija 1244 nije se smela niti po kojoj ceni postavljati u pitanje. Ovim aktom se razvodnila rezolucija 1244  jer se stim posumljalo u kvalitet te rezolucije 1244. Bez obzira kakvu odluku donese sud ukljucivanje tog suda i pored punovazece resolucije 1244 je hazardski akt od velikog rizika. Sa resolucijom 1244 se ne kocka! Dusan Nonkovic-urednik Glasa Dijaspore

ТАЧИЈЕВИ САРАДНИЦИ НАРЕЂИВАЛИ МИ ДА УБИЈАМ ЉУДЕ

20:29
БЛАЦА: ТАЧИЈЕВИ САРАДНИЦИ НАРЕЂИВАЛИ МИ ДА УБИЈАМ ЉУДЕ

ПРИШТИНА – Бивши припадник Информативне службе Косова Наим Блаца изјавио је да је учествовао у тешким злочинима против политичких противника иза којих стоји та служба и високи функционери Демократске партије Косова (ДПК) Хашима Тачија.

Блаца је новинарима испред Скупштине Косова рекао да је реч о 17 случајева, међу којима су убиства, покушаји убиства и претње у којима је учествовао као припадник Информативне службе Косова.

Он је одбио да одговори на питање кога је лично убио, рекавши да је то питање за тужилаштво Еулекса коме се пријавио пре месец дана.

Блаца је навео да је спреман да сноси одговорност за оно што је учинио као припадник Информативне службе Косова, блиске Тачијевој странци.

„Мислио сам да је све што сам учинио на добробит домовине, али није било тако”, рекао је Блаца.

Додао је да су његови налогодавци били један од команданата бивше Ослободилачке војске Косова Азем Суља, посланик и високи функционер Демократске партије Косова Џавит Халити, заменик министра унутрашњих послова Фатмир Џелили и други високи функционери Тачијеве партије.

Блаца је навео да су „мета били политички противници те партије, углавном високи функционери Демократског Савеза Косова (ДСК)”.

Блаца је поменуо посланике Демократског савеза Дарданије Адема Салихија и Ганија Геција, који су до пре неколико година били чланови ДСК.

Геци је у четвртак на седници Скупштине Косова оптужио високе функционере ДПК за тешке злочине и рекао да има доказе за своје тврдње.

Тачијев ДПК је данас одбацио оптужбе Геција и Блаце.

„То је покушај неких странака да стекну политичку корист”, рекао је портпарол ДПК Блеранд Ставилеци.

Полиција Косова је саопштила да чека налог тужилаштва у вези са Блациним оптужбама.

„Истрагу о случају води тужилаштво Еулекса и ми чекамо налог за деловање”, рекао је портпарол полиције Баки Келани.

Портпарол Еулекса Кристоф Ламфалуси јуче је рекао да је тужилаштво Еулекса пре месец дана почело истрагу.

Наим Блаца рођен је 1977. године у Великом Рибару у општини Липљан. Ослободилачкој војсци Косова прикључио се 1998. године и до 2003. године био је ангажован у Информативној служби Косова за подручје Липљана, Штимља, Урошевца и Витине.

Бета