Što u dućanu, to u izlogu (31)
U dućanu:
– Švercerski hit: u Subotici duplo jeftinije meso iz Mađarske. Pijačne tezge sve manje postaju konkurencija buticima i parfimerijama, a sve više pariraju ovdašnjim mesarama.
– Prihranjivanje je najvažnija agrotehnička mera u prolećnom delu vegetacije. Koliko i kada:
• Deficit N < 40 kilograma: jedno, krajem februara – početkom marta;
• Deficit N 40-60 kilograma: jedno, polovinom februara;
• Deficit N 60-80 kilograma: dva, 60 + 40 odsto;
• Deficit N > 80 kilograma: dva, 80 + 20 odsto.
– U prvoj godini jednostrane primene Privremenog trgovinskog sporazuma sa EU poljoprivreda Srbije ni na koji način neće biti pogođena jer će biti ukinute carine na proizvode koji se u Srbiji ne proizvode.
– Mačkare u Golubincima (4)
Švercerski hit – šnicla iz Mađarske
Subotica, 25. februar 2009. Pijačne tezge sve manje postaju konkurencija buticima i parfimerijama, a sve više pariraju ovdašnjim mesarama. Butke, plećke, rebarca, poneko krilo i batak vire s poklopaca mini-frižidera ispod tezgi ili stoje izložene ušuškane sredstvima za higijenu, deterdžentom, hranom za pse i mačke, margarinima, mesnim narescima…
Duplo jeftinije meso iz Mađarske
Istina, ima i onih koji su se potpuno preorijentisali na tu vrstu robe, jer ona trenutno ima najbolju prođu. Šverc duplo jeftinijeg mesa iz Mađarske cveta, potražnja postaje veća, dobavljača je sve više, a zakupci veselo trljaju ruke ugrađujući se u svaki kilogram prodate svinjetine.

Kod nas 500 a kod Mađara 330 din/kg
Dok u mesarama kilogram svinjskog buta bez kosti treba da plate i više od 500 dinara, na pijačnoj tezgi prodavci ga nude za 330 dinara po kilogramu. Kupci koji već odavno ne mare za kvalitet po svoje, uglavnom prethodnog dana naručeno meso odlaze na pijacu, a inspekcije ćute. Sanitarna inspekcija u Subotici nije nadležna za kontrolu prometa mesa, a veterinarska upućuje na Inspektorat ministarstva poljoprivrede u Beogradu, od kojeg odgovori na pitanja nikako da stignu. Sudeći po količini svežeg mesa iz Mađarske, te su službe na pijačnim tezgama ponovo zakazale.
Sveže, jeftino iz mađarskog „Metroa“ i „Kore“
Nije to toliko dobar posao kako narod misli, nema tu puno zarade – deset do 20 dinara po kilogramu, što nije ništa, ali narod traži. Zašto da plaća kilogram buta 500 dinara, kad ga na pijaci može nabaviti za 330 dinara. Meso je sigurno zdravstveno ispravno. Ono se uveče naruči, a ujutru se već ide po njega. U osam sati, ono je već na pijačnoj tezgi, sveže iz mađarskog „Metroa“ ili „Kore“. Niko ne lageruje sveže meso, jer ni mi nemamo toliko novca da bismo ulagali u zalihe.

Subotičanka: „Jutros sam prodala dve plećke i nekoliko paketa ćurećih krila, bataka i grudi”
Primimo narudžbe od kupaca, naručimo od dobavljača i tako svaki dan, da udovoljimo kupcima i sačuvamo to malo mušterija što nam je ostalo. Evo, jutros sam prodala dve plećke i nekoliko paketa ćurećih krila, bataka i grudi – kaže nam jedna od prodavačica na gradskoj pijaci u Subotici.
To što su blizu granice i informacija omogućava tim visprenim ljudima da saznaju za akcione cene i pre samih Mađara. Oni love takve popuste ugrađujući se u cenu.
U „Metrou“ u Segedinu, kilogram buta upravo se prodaje po akcionoj ceni – od 250 do 270 dinara. Dimljeni kare i vrat staju 300 dinara – objašnjavaju prodavci na subotičkom buvljaku. – Lako je izračunati i cene u Mađarskoj. Dobavljači zarade na „afi“ – porezu koji im se odbije ukoliko pazare za određenu sumu. Moraš potrošiti 200 evra da bi od afe dobio 20 evra na sav taj iznos. I mi prodavci ugrađujemo se s deset, 15 do 20 dinara po kilogramu, zavisno od proizvoda. Tako smo svi na dobitku.
A novi biznis ugrožava legalne mesare. Kod njih je osetno opao promet u poslednjih nekoliko meseci.
Subotičke pijačne tezge s duplo jeftinijim mesom
Ne čudi što nam je opao promet mesa i mesnih prerađevina, jer su pijačne tezge, s duplo jeftinijim mesom, postale konkurentske radnje. Ne znam zašto je to tako i kako je moguće da je to meso toliko jeftinije nego kod nas. Mislim da je reč o uvozu iz Holandije, gde je cena žive mere sto odsto jeftinija nego u Subotici. Osim toga, kod njih je cena stočne hrane i aditiva od kojih se ona pravi mnogo niža, što se sve odražava i na krajnju cenu, pokušava da objasni pojavu šverca mesa iz Mađarske Sveto Velkovski, vlasnik mesare „Bata Kole“ u Subotici. – Reč je o švercovanoj robi, koja se prodaje bez poreza i veterinarskog pregleda, pa je normalno što sve to utiče na naš promet. Kriza je, pa narod ne mari za kvalitet. Kupuje jeftinije, ne razmišljajući o mogućoj zdravstvenoj ispravnosti namirnica.
Pola grada se dalo u šverc
Prema njegovim rečima, subotički mesari nabavljaju meso s farmi za 160 do 165 dinara po kilogramu žive mere, dok seljaci iz obora svinje cene po 135 dinara. Zbog jeftinijeg mesa što je preplavilo tržište, domaći proizvođači i mesari imaju glavobolju, jer njihovo meso nema ko da kupi.
Pasta za cipele pored sveže plećke
Građanima je jedina mera cena, pa se niko ne pita kakvo je to meso, u kakvim se sanitarnim uslovima drži, kako može pasta za cipele stajati pored sveže plećke… Država bi morala reagovati u takvoj situaciji, nastaloj zbog deficita stočnog fonda, što se pokazalo kao ozbiljan problem pri formiranju cene mesa.
Mađari su uspeli da sačuvaju osnovno stado, kukuruz je relativno jeftin, iako on ne utiče presudno na cenu mesa, ali naši susedi imaju dovoljno stoke u tovu, za razliku od nas. Zato je razlika u ceni drastična, i pola grada dalo se u šverc – ističe Ivan Vojnić Tunić, izvršni sekretar Republičke privredne komore u Subotici i sekretar Odbora za poljoprivredu i prehrambenu industriju.
T. Milošević, Građanski list
Kommentar verfassen